Ekonomska analiza : Zašto je naglo pala britanska funta? Kako su vlasti odlučile pokrenuti riskantan porezni eksperiment i zašto cijene energije u Europi sad teoretski mogu i beskonačno rasti?
Ovaj financijski tjedan započeo je burno - britanska funta, dugi niz godina iznimno jaka valuta, jučer je pala na povijesno niske razine. Naime, u jednom trenutku tijekom noći (odnosno za vrijeme trgovanja na azijskom tržištu), 1 funta iznosila je svega 1.0327 USD. Time je premašeno prethodno povijesno dno koje je funta zabilježila 1985. Nakon tog događaja sinoć vrijednost se donekle oporavila (na 1.08 USD), ali svejedno, ovo je vrlo značajan događaj na koji se moramo posebno osvrnuti jer riječ je o jednoj puno široj priči koja se tiče cijele Europe.
Je li Britanija pred financijskom, bankarskom i ekonomskom krizom? A ako jest, zašto? Je li glavni uzrok energetska kriza i rat u Ukrajini ili još nešto ubrzava ovaj put nizbrdo za Britaniju? Pokušat ćemo dati odgovore na sva ova pitanja.
Nastavimo odmah s relevantnim financijskim podacima. Vrijednost 5-godišnjih britanskih obveznica, odnosno procesa kroz koji investitori posuđuju novac britanskim vlastima, zabilježio je najoštriji pad još od 1991. - također vrlo bitan podatak koji sugerira da je problem sistemski.
Krenimo dalje s aktualnim potezima nove britanske Vlade koju predvodi premijerka Liz Truss jer isti su svakako poprilični "okidači" za neke od ubrzavajućih problema. Njezin ministar financija Kwasi Kwarteng (koji je prije toga bio državni tajnik za biznis, energetiku i industrijsku strategiju) u petak je objavio tzv. "mini-budžet", a u njemu najveće porezne rezove u zadnjih 50 godina - uključujući eliminaciju poreza od 45% na prihode veće od 150.000 funti, odnosno rušenja istog na 40%.
Samo trenutak... ovo zvuči kao da država u trenutku eskalirajuće krize bogate uvelike oslobađa poreza? Jer ovo su potezi koji će primarno, mogli bismo čak reći i skoro ekskluzivno, ići na ruku bogatima dok milijuni građana Britanije ove porezne olakšice neće ni osjetiti - ali zato itekako hoće težinu sve lošije ekonomije koju bi na kraju trebali izdržavati na svojim leđima.
Da, sva kućanstva će plaćati nešto manji porez temeljem ove odluke, ali bogati će profitirati najviše. Koliko? Britanska riznica već je izračunala koliko će država izgubiti kroz porezne prihode u idućih pet godina - oko 45 milijardi funti.
Instant efekt je taj da će to odmah staviti po 10.000 funti u džepove oko 600.000 stanovnika Britanije koji plaćaju najveću poreznu stopu, a to je oko 1% odraslih ljudi u Britaniji. Oni koji pak zarađuju preko milijun funti godišnje sada će moći računati na dodatnih 40.000 funti.
Što je pak s onima koji ne zarađuju ovakve iznose? Njima se isto smanjuje porez, ali znatno manje - s 20% na 19%. U prosjeku to znači da će preko 27 milijuna ljudi godišnje imati kojih 125 funti više u "džepu".
Zanimljivo je da Britanija u isto vrijeme dok reže poreze ujedno povećava (znatno) i državnu potrošnju. Najveća količina novca će otići, dakako, na saniranje ogromnih računa za energiju - jer bez intervencije države kućanstva bi se uskoro počela smrzavati. Samo za to državi će trebati oko 72 milijarde funti u idućih 6 mjeseci.
Što se točno ovdje događa? Nešto izuzetno, skoro pa bez presedana, barem u novijoj povijesti Britanije. Dakle, vlast u isto vrijeme drastično reže poreze i drastično povećava potrošnju (jer i saniranje računa za struju je, jasno, državna potrošnja). I što to zapravo znači? To znači da se ova britanska Vlada odlučila kockati s ekonomskim "polugama" kako bi ostvarili ekonomski rast. Sam ministar financija Kwarteng to između redaka i potvrđuje kad kaže: "Vlada treba novi pristup, novi pristup za novu eru, fokusiran na rast".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.