U posljednjih nekoliko godina često slušamo o raznim školama ekonomije koje nude rješenje za izlazak iz krize. Ali najčešće se spominju dvije: Austrijska škola i Keynezijanizam. Naravno, spominju se i Marksizam i druge škole i pravci, ali za sada se fokusirajmo na ove dvije škole (doći će na red za analizu i druge u idućim tekstovima).
Pogledajmo prvo što je to Austrijska škola. Prenijeti ćemo dijelove iz teksta koji se nalazi na stranici instituta Ludwig Von Mises
'Priča o Austrijskoj školi započinje u 15-om stoljeću. Tada su sljedbenici Tome Akvinskog pokušavali objasniti kompletan obim ljudskog djelovanja i društvene organizacije. Ti sljedbenici su promatrali postojanje ekonomskog zakona, sila uzroka i posljedica koje velikim dijelom djeluju kao i drugi prirodni zakoni. U toku nekoliko generacija su otkrili zakone potražnje i ponude, uzrok inflacije, tečajne razlike i subjektivnu prirodu ekonomske vrijednosti.
Sljedbenici su bili pristaše prava na imovinu i slobode ugovaranja i trgovanja. Slavili su doprinos poslovanja društvu dok su se suprostavljali porezima, kontroli cijena i odredbama koje su kočile poduzeća. Kao moralni teolozi, tražili su od vlada da poštuju etičke strukture protiv krađe i ubojstava. A živjeli su u skladu s pravilom Ludwiga von Misesa: prvi posao ekonomiste je da kaže vladi št ne može raditi.'
Mises je također rekao: 'Ekonomija se bavi osnovnim problemima društva, tiče se svakoga i pripada svima. To je glavno i pravo proučavanje svakog građana'
Ludwig Heinrich Edler von Mises (rođen u Lavovu, Ukrajina, tada Austro-Ugarska, 1881 – umro u New Yorku 1973) je bio filozof, ekonomist, pristalica Austrijske škole i klasični liberal. On je postao veoma važna osoba u Austrijskoj školi. U strahu da će Nacisti osvojiti Švicarsku, gdje je živio u to vrijeme, emigrirao je u SAD 1940-te godine. On je imao značajan utjecaj na takozvani libertarian pokret u SAD-u.
Richard Cantillon je 1730 napisao 'Esej o prirodi trgovine'. Smatrao je da je ekonomija nezavisno područje istraživanja. Shvatio je da je tržište poduzetnički proces. Cantillon je primjenio u djelu austrijsku teoriju stvaranja novca. A teorija glasi: novac ulazi u ekonomiju korak po korak i tako mijenja cijene.
Nakon Cantillona je veliki mislilac Austrijske škole bio Anne Robert Jacques Turgot. On je bio aristokrat koji se zalagao za tržište. Govorio je o porijeklu novca, prirodi ekonomskog izbora da je odraz subjektivnog rangiranja preference pojedinca. On je također kritizirao zakone o lihvarstvu (što su kasniji sljedbenici privatili). Zalagao se za klasični liberalan pristup ekonomskoj politici i bio je protiv svih privilegija za industrije koje su povezane s državom.
'Usprkos teoretskoj profinjenosti ove u razvoju pred-austrijske tradicije, Britanska škola u kasnom 18-om i ranom 19-om stoljeću bila je pobjednik. Najviše zbog političkih razloga. Ova britanska tradicija (zasnovana na teoriji vrijednosti koja se zasniva na trošku proizvoda i produktivnosti rada) je na kraju dovela do nastanka marksističke doktrine kapitalističke eksploatacije.'
Prvi veliki izazov od strane 'Austrijanaca' 'Britancima' je bilo djelo Carla Mengera 'Principi ekonomije', objavljeno 1871. godine. Menger je osnivač 'prave' Austrijske škole.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
