Električni automobil je automobil koji se pokreće putem jednog ili više električnih motora, koristeći električnu energiju pohranjenu u baterijama za punjenje ili u nekom drugom uređaju za skladištenje energije. Električni motori daju elektro-automobilima instantni okretni moment stvarajući snažno i glatko ubrzanje. E-automobili su tri puta efikasniji od vozila koje pokreću motori s unutarnjim izgaranjem. Električni automobili koji nisu pogonjeni električnom baterijom već drugim energetskim izvorima ne smatraju se e-automobilima već solarnim ili hibridnim automobilima. Planet Zemlja je pogođena klimatskim promjenama i negativnim posljedicama korištenja fosilnih goriva pa su električna vozila jedan segment održivog razvoja koji se počinje primjenjivati kako bi se očuvao okoliš i zdravlje ljudi. Uz to, e-automobili imaju potencijal da promijene svijet i to nabolje.
1884. Thomas Parker konstruirao je prvi praktični električni automobil u Londonu, a koristio je posebno konstruirane baterije za punjenje. 1888. Nijemac Andreas Flocken je izumio prvi pravi električni automobil. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća električni motori predstavljali su preferirani način pogonjenja vozila s većim komforom i jednostavnijim upravljanjem od konvencionalnih vozila. Krajem 19. st. London, a zatim i New York uvode električne taksije dok je u Petrogradu razvijen brod na električni pogon. Postoji podatak da su u prvim godinama 20. stoljeća električni automobili u SAD-u činili većinu tadašnjih vozila.
Nakon što je otkrivena nafta u Texasu, cijena naftnih derivata je drastično pala i uskoro razvoj električnih automobila postaje neisplativ. Automobili s benzinskim motorima bili su pouzdaniji i nisu imali problema s prometovanjem na dužim relacijama i također nudili su puno jednostavniji način punjenja gorivom. Ponovni interes za e-automobile javlja se tek krajem 20. stoljeća.
1990-ih u SAD-u počelo se tragati za načinima prijevoza koji će biti efikasniji u trošenju goriva, imati manje emisije štetnih ispušnih plinova, a jedinstveni cilj postizanja nulte stope emisije je bio ostvariv jedino putem vozila na elektro pogon. Rast cijena nafte i globalno zagrijavanje utjecali su na to da se veliki proizvođači okrenu ekološki prihvatljivijim rješenjima. Zato su proizvođači automobila krenuli proizvoditi električne modele uključujući Chrysler TEVan, Ford Ranger EV, GM EV1 i S10 Ev, itd. Kalifornijski proizvođač vozila Tesla Motors 2004. počeo je razvijati Tesla Roadster koji je isporučen kupcima 2008. Roadster je bio prvo serijsko električno vozilo bazirano na litijsko-ionskim ćelijama baterije i bio je prvi elektro-automobil koji je mogao prevaliti udaljenost veću od 320 km po jednom punjenju baterije.
Proteklih nekoliko godina mnogo je elektro-automobila izbačeno na tržište od kojih se mogu navesti npr. Mitsubishi i-MiEV, BMW ActiveE, Renault Zoe, Chevrolet Spark EV, Kia Soul EV, Volkswagen e-Golf, Mercedes-Benz B-Class Electric Drive i sl. U prosincu 2015. Renault-Nissan Alliance, top prodavač elektro-automobila, prešao je brojku od 300 000 prodanih vozila u svijetu. U rujnu 2016. sve skupa prodano je više od milijun elektrovozila na svijetu. U ožujku 2010. godine na auto izložbi u Genèvi, koncept električnog automobila predstavila je i hrvatska tvrtka DOK-ING i privukla pozornost svojim dizajnom i funkcionalnošću.
Što se tiče tehničkih karakteristika, za pogon električnih automobila danas se primjenjuju gotovo sve vrste električnih motora, istosmjernih i izmjeničnih. Bez obzira na njihovu vrstu, elektromotori su znatno jednostavniji od motora s unutarnjim izgaranjem, imaju manje pokretnih dijelova te su stoga trajniji i ne zahtijevaju posebno održavanje. Kod nekih koncepata postoji središnji motor, koji preko mehaničkoga prijenosa pogoni pogonske kotače; kod drugih je koncepata svaki kotač pogonjen vlastitim električnim motorom smještenim u naplatku, što uklanja potrebu za mehaničkim prijenosom te osigurava optimalna vozna svojstva.
Hlađenje elektromotora u pravilu je zračno, tek u iznimnim slučajevima i vodeno, s hladnjakom. Uz elektromotor, važan je dio elektromotornoga pogona električnog automobila upravljački uređaj (tzv. kontroler), koji ovisno o pritisku na papučicu akceleratora motoru dobavlja potrebnu struju. Električni motori posjeduju visoku specifičnu snagu (omjer snage i težine) pa baterije mogu biti konstruirane da opskrbljuju visoke količine struje za motor. Električni motori imaju ravnu krivulju okretnog momenta do nulte brzine. Kako elektromotor daje iskoristivu snagu kontinuirano već kod najmanjega broja okretaja motora, kod električnih automobila u pravilu nema potrebe za mehaničkim mjenjačem brzine već se koristi automatski i nemaju spojke. Ipak, zbog smanjena okretnoga momenta pri većim brojevima okretaja motora, kod nekih se koncepata razmišlja o uvođenju ručnog mjenjača.
Dodatna je prednost elektromotora pred onima s unutarnjim izgaranjem to što oni ne rade kada je vozilo u mirovanju, pa se mogu rabiti kao svojevrsne kočnice i generatori struje kada vozilo koči; takvim pretvaranjem kinetičke energije vozila u kasnije iskoristivu, akumuliranu električnu energiju (regenerativno kočenje) moguće su energetske uštede i do 30% u gradskoj ili brdskoj vožnji. Pri svakom punjenju baterije izgubi se oko 20% energije zbog neučinkovitosti sustava punjenja. Struja grije žice, električni sustav i bateriju toliko intenzivno da se isti mora hladiti. Tesla Motors ističe da je učinkovitost vozila baziranih na litij-ionskoj bateriji 12.7 kWh/100 km, a ako se energija dobiva iz prirodnog plina 24.4 kWh/100 km. Prednost e-vozila jest da su sigurnija u odnosu na druga vozila zbog baterije, zaštite protiv kvarova i opasnosti.
Najveći problem e-automobila jest da su preskupi. Skuplji su od motora s unutarnjim izgaranjem i hibridnih vozila zbog svoje litij-ionske baterije. No osim baterije (postoji i drugi jeftiniji oblici baterije, ali neučinkovitiji) i države odnosno politika je kriva za slabu prodaju e-automobila. Države subvencioniraju i daju porezne olakšice naftnim tvrtkama kako bi mogle bušiti naftna polja i sl. Istraživanja u SAD-u i Velikoj Britaniji su pokazala kad bi cijene bile jednake mnogi kupci bi preferirali kupnju e-automobila na štetu klasičnih. U veljači 2016. objavljeno je da su cijene baterija pale za 65% od 2010. i 35% samo u 2015. dosegavši razinu od 350 $/kWh. Vlade diljem svijeta provode politike ekonomskih inicijativa: smanjenje cjenovne barijere poput subvencija, poreznih olakšica kako bi se smanjila cijena vozila i popratnih dijelova.
Adut elektro vozila jest da smanjuju buku i njene štetne posljedice, naročito u gradovima. Brundanje i grgljanje V8 i V6 motora je postalo prepoznatljivo, ali oko 90% vozila na cesti ima četiri ili čak manje cilindara, što pokazuje da zvuk za većinu korisnika nije prioritetna stavka. Novoj generaciji vozača električni će automobil biti od velike koristi u gradskoj vožnji: nema bučnog rada na hladno, nema prigovora susjeda ako se kasnije stigne doma, a bešumna vožnja djeluje smirujuće i opušta vozače. Doduše, postoji niz rasprava treba li uvesti neki sintetički zvuk koji bi upozoravao pješake i bicikliste za vrijeme vožnje. Povećanjem brzine kretanja i e-automobili više buče, ali ipak manje od konvencionalnih vozila.
E-automobili pogoduju okolišu jer značajno smanjuju onečišćenje zraka jer ne emitiraju mnoge opasne i štetne ispušne plinove poput ozona, ugljikovodika i mnogih oblika dušika. No očuvanje čistog zraka može biti samo relativno zato što se električna energija za vozila može proizvoditi u termoelektranama (nafta, ugljen, plin) a tada više nema govora o 'nula emisija'. Stoga je u budućnosti cilj električnu energiju dobiti iz obnovljivih i regenerativnih izvora energije. Budućnost je u eko-struji dobivenoj iz vjetra, sunca, vode i sl.
Što se tiče baterije, trenutni doseg e-vozila je oko 200 km. Budući da se većina vozača dnevno kreće u radijusu od 50 km to trenutni doseg čini dostatnim. Električni automobil nije dobar za duga putovanja, barem za sada dok se ne povećaju kapaciteti baterija. Iako bi bilo dobro da je doseg veći on povećava cijenu vozila što je pogubno za cijeli projekt e-vozila. Problem je vrijeme punjenja baterije koje traje između četiri i osam sati. Čak i brzo punjenje može potrajati 30 minuta da se baterija napuni na 80%. Nedostatak je što su troškovi baterije veliki, a baterija prije ili kasnije mora biti promijenjena zbog potrošenosti. Neke auto kuće nude jamstva na osam godina i 100 tisuća prijeđenih milja na bateriju. Također je nedostatak da su baterije velike i teške.
Punionice baterija također predstavljaju problem. Iako vlasnici kuća mogu puniti svoj e-automobil kad požele to nije moguće za one koji žive u stanu ili gradskom središtu. Radi takvih problema, Volkswagen (VW) i Mercedes odlučili su ubrzati svoje programe električnih vozila tako što su odlučili graditi mrežu ultrabrzih punionica za električne automobile u Europi. Problem su malobrojne punionice i visoke cijene koje koče značajniju potražnju za električnim automobilima unatoč državnim poticajima. Stoga su VW i njegovi luksuzni brendovi Audi i Porsche, te BMW, Daimler i Fordov europski odjel odlučili udružiti snage na projektu gradnje mreže superbrzih punionica širom Europe. Gradnja bi trebala početi ove godine, a mreža bi u početnoj fazi trebala obuhvatiti oko 400 punionica. Do planiranog završetka 2020. godine Europljanima bi na raspolaganju trebale biti tisuće električnih stanica. Mreža će se temeljiti na tehnologiji kombiniranog sustava punjenja (CCS), kojom su unaprijeđeni postojeći standardi punjenja AC i DC a omogućit će punjenje do 350 kw/h u vrlo kratkom vremenskom razdoblju.
Električni automobili smanjuju ovisnost o nafti i naftnim derivatima na čije su visoke cijene SAD i druge razvijene države posebno osjetljive jer one te energente uglavnom uvoze. Zato tim državama korištenje e-vozila pogoduje. Visoke i nestabilne cijene nafte negativno djeluju na države u razvoju pogotovo one najsiromašnije pa bi im primjena e-vozila dobro došla. 2008. je Barack Obama obećao do kraja 2015. da će se prodati milijun hibridnih i e-vozila u SAD-u. U praksi se prodalo oko 550 000. Činjenica je da je električni automobil 'najzelenije' rješenje koje danas postoji u pogledu motoriziranog prijevoza, ali političkim i gospodarskim centrima moći još uvijek ne odgovara prelazak na električna vozila i vozila koje pogone obnovljivi izvori energije. Tek kad se to promijeni onda će korištenje električnih automobila zaživjeti u potpunosti. Međutim, to će se morati dogoditi prije ili kasnije jer održivi razvoj nema alternativu pa e-automobili doista jesu vozila budućnosti. Vozila na električni pogon znatno bi trebala podići razinu kvalitete života suvremenog čovjeka.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
