Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
FOTO: Grant Shapps drži govor u Manchesteru na skupu Konzervativne stranke, 1. listopada 2023. (izvor: Reuters / Guliver Image)
Tema

Eskalacija rata doći će kroz očaj i neminovnost: O britanskim vojnicima u Ukrajini i ruskim raketama nad Njemačkom

PIŠE: Objavljeno:

Najava novog britanskog ministra obrane, Granta Shappsa, da bi Britanija mogla obučavati ukrajinske snage na prostoru Ukrajine izazvala je oštre reakcije s ruske strane. Naime, to bi predstavljalo prvi ulazak NATO vojnika (barem javno) u Ukrajinu od početka rata. Takav potez mogao bi se smatrati poprilično značajnom eskalacijom bez obzira što Britanija navodi da bi ti vojnici sudjelovali samo u obuci ukrajinskih snaga - sama činjenica da NATO vojnici ulaze na teritorij Ukrajine značila bi da isti mogu u nekoj bliskoj budućnosti imati i evoluciju inicijalne misije, eventualno sudjelujući i direktno u borbama protiv ruskih trupa.

Valja pritom podsjetiti kako se u ratovanju, naročito u modernom ratovanju, "obuka vojnika" i upotreba "instruktora i savjetnika" često koristi kao paravan za širenje vojne djelatnosti. Primjerice, na taj način je SAD "napuštao" Irak, ali su u ovoj bliskoistočnoj zemlji zadržali "vojne instruktore". Jasno, po potrebi se svakog dodatnog vojnika može proglasiti instruktorom ili savjetnikom, a i njihov broj odjednom postaje siva zona. Na taj način je SAD, između ostalog, organizirao transport ukradene sirijske nafte koja se masovno prebacivala preko iračke granice, a po svemu sudeći to se događa i danas.

Drugi način "ulaska bez ulaska" bio bi korištenje tzv. privatnih vojski, što pak i Rusija već godinama koristi kroz skupinu Wagner - iako je za vrijeme rata u Ukrajini došlo do "otimanja kontroli" za vrijeme Jevgenija Prigožina, no sad Kremlj ponovno vraća kontrolu nakon njegove smrti (vidi: Povratak Wagnera: Tko je Andrej Trošev "Sijedi" i je li Putin ovim potezom obznanio da je najpoznatija privatna vojska sad pod njegovom kontrolom?). Zapravo čudi da Britanija, ili neka druga NATO zemlja, ne bi ovom taktikom pokušala ući u Ukrajinu - uz tvrdnju da njihove zemlje ne sudjeluje već da su aktivne "privatne vojne skupine". Možda se to već i događa, no vjerojatno ne intenzivno kad Moskva oko toga ne diže uzbunu.

Ali Moskva zato itekako diže uzbunu oko mogućeg ulaska britanskih vojnika u Ukrajinu, zašto? Više je razloga. Kao prvo, kad britanska vojska jednom uđe to je efekt Pandorine kutije - njihova misija zatim se neće smanjivati, može se samo povećavati, a nakon njih mogu doći američki, francuski, njemački, poljski "instruktori"... Kao drugo, ovo bi predstavljalo na neki način direktno sudjelovanje NATO-a u ratu (bez obzira što je Rusija već jako puno puta slanje oružja u Ukrajinu interpretirala kao "sudjelovanje u ratu") i bio bi to idući korak u dugačkom nizu eskalatornih koraka (slanje manjeg oružja, zatim slanje tenkova, pa dalekometnih raketa, aviona...).

Najava ministra Shappsa može se tretirati kao probni balon jer je odmah zatim njegov nadređeni, premijer Rishi Sunak, poručio kako to još nije gotova stvar te da Britanija za sad samo razmata tu mogućnost za neku blisku budućnost. Bez obzira na to, izjave pokazuju da se Britanija sprema na to i da takav potez vidi kao idući logički korak po pitanju podupiranja Ukrajine u borbi protiv Rusije. Pritom ne čudi da takav potez najavljuje upravo Britanija jer, kako smo pisali i ranije, ona je spremna ići najdalje u ovom ratu, čak i više od SAD-a (vidi: Neproglašeni rat između Britanije i Rusije: London se za ovo dugo pripremao, godinama prije ruske invazije... a sad bez previše razmišljanja o posljedicama gura u sve veću eskalaciju, više od bilo kojeg drugog ukrajinskog saveznika).

Pretpostavimo da će do ovakvog ulaska britanskih vojnika u Ukrajinu uskoro i doći, što ako pritom, kako je sugerira bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, dođe do ciljanja britanskih vojnika od strane ruskih snaga u Ukrajini? Može Britanija to interpretirati kao ruski napad na Britaniju, ruski napad na NATO savez? Svima je jasno da u tom slučaju to više nije u domeni pravnih interpretacija i "međunarodnih normi ratovanja" - to tad postaje pitanje u političkoj domeni i London, ako želi, može ići prema tome.

Na stranu što Medvedev prečesto spominje da se nalazimo na rubu Trećeg svjetskog rata, nije li ovo onda zaista scenarij koji vodi u takav zastrašujući konflikt? A ako jest, zašto bi se London, ili bilo koji ukrajinski saveznik, upuštao u ovakvo što? Postoji razlog - očaj i neminovnost, a dolaze zajedno.

Svima koji prate rat u Ukrajini jasno je da Ukrajina gubi i da je sad samo pitanje dana kada će se njena velika protuofenziva - u koju je ulupan ogroman strani novac i tko zna koliko ukrajinskih života - morati nazvati propalom. To u neku ruku skoro već da jest potvrda ruske pobjede jer Rusija je u međuvremenu oblikovala "izgled" svoje pobjede na način da je ista predstavljala njihovu uspješnu aneksiju regija Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, te u ovom trenutku ni ne izgleda da imaju namjeru ići dalje (osim možda u zauzimanju kompletnog teritorija spomenutih regija).

Zapad, a naročito centri kao što je London, zacrtali su si da Ukrajina "ne smije izgubiti" jer bi to prema njima bio katastrofični scenarij u kojem navodno rat gubi i sama demokracija. Naravno da je ovo besmislica jer ovo nije rat za demokraciju već konflikt između Rusije i projekta širenja NATO-a koji se mogao očekivati najmanje deset godina, a zapravo i znatno duže. No, zbog veoma velike ideološke zagriženosti neki nisu spremni prihvatiti poraz u Ukrajini ni u kakvom slučaju. Britanija se doima kao jedna od njih te njena stajališta postaju radikalnija kako se potpora za Ukrajinu hladi s druge strane Atlantika.

Britanija je predvodnik eskalacije. Ona prva šalje dalekometne rakete, prva šalje kazetno oružje, prva sad planira stupiti čizmama na tlo ratne Ukrajine. Hoće li je drugi slijediti u tome? Nisu baš do te mjere entuzijastični, bez obzira na izjave koje su i dalje krojene oko mantre "podupirat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno".

Rusija sad osjeća da bi se eventualnost direktnog sukoba mogla preseliti u Ukrajinu te ona sad preventivno i sama spominje takve napade. Opet imamo Dmitrija Medvedeva, koji je pak s ruske strane zadužen za puštanje "probnih balona", te on sad prijeti ruskim direktnim udarima na njemačke vojne tvornice - u Njemačkoj - ako iste počnu slati Taurus dalekometne rakete ukrajinskoj vojsci. "Ruski napadi na njemačke tvornice gdje se ove rakete proizvode bili bi potpuno u skladu s međunarodnim pravom", poručio je Medvedev.

Naravno, ovo je poprilično selektivna prijetnja jer imamo Britaniju i Francusku koje već šalju dalekometne rakete u Ukrajinu - zašto Medvedev ne najavljuje onda napade na britanske i francuske tvornice? Naravno, sve izjave se treba promatrati kroz kontekst vojnog igranja "kukavice". U ovom slučaju pojačava se pritisak na Njemačku jer postaje očito da se Njemačka koleba. Naime, prošlog mjeseca je list The Wall Street Journal objavio kako je njemački kancelar Olaf Scholz zaustavio slanje ovih raketa za Ukrajinu zbog zabrinutosti za njemačko osoblje "koje bi moralo otići u Ukrajinu te pomoći u sastavljanju i operiranju ovakvog kompleksnog naoružanja". Drugim riječima, Scholza brine moguća ruska odmazda i zato se pritisak na njega jača.

Znači li to da i britanski ministar Shapps na sličan način testira Rusiju kad najavljuje slanje britanskih trupa u Ukrajinu? Djelomično, ali dok Medvedev vjerojatno blefira, ovaj misli ozbiljno jer u dugačkom ratu Ukrajina jednostavno nema dovoljno ljudi za rat s Rusijom. U jednom trenutku osim tenkova, aviona i bombi trebat će im i vojnika, a neki na Zapadu već rade planove za takav scenarij iako bi to zaista bio veliki korak bliže totalnom ratu između Rusije i NATO-a.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.