Euro i dolar dosegli su paritet: Zašto su to loše vijesti po Europu i ulazi li Hrvatska u eurozonu u najgorem mogućem trenutku?

Dogodila se zanimljiva situacija - Hrvatska je primljena u eurozonu te će postati 20. članica, a od iduće godine u povijest ide nacionalna valuta, kuna. No, doslovno u isto vrijeme valuta koju će Hrvatska uskoro usvojiti, euro, dosegla je paritet s američkim dolarom, odnosno izjednačila se u vrijednosti. Ovo bi moglo poprilično pokvariti slavlje u Hrvatskoj - ako je ikome do slavlja...

Vrijednost eura srozala se na razinu iz 2002. godine kada smo zadnji put imali vrijednost u omjeru 1 USD = 1 euro. Bile su to teške godine za europsku valutu, a neki trgovci nazivali su je i "zahodska valuta". Podići euro nije bilo lako, zahtijevalo je velike poteze centralnih banaka.

Euro se tijekom zadnja dva desetljeća uspio probiti te danas predstavlja petinu globalnih rezervi stranih valuta, a četvrtina svih obveznica izdana je u eurima. Dakle, euro nije više eksperiment za koji se ne zna hoće li uopće opstati. Euro je svakako opstao, no bez obzira na to, po ovu valutu dolaze teški dani.

Jer što nam zapravo pokazuje podatak da je euro pao na razinu dolara? Pokazuje nam, vrlo jasno, da američka ekonomija napreduje dok se ekonomije eurozone nalaze u sve većoj opasnosti pošto su izložene dubokim posljedicama aktualnog rata u Ukrajini (i energetske krize koja će u Europi uskoro eskalirati).

Što slabiji euro znači u konkretnom smislu? Što to znači za građane eurozone (što i sami postajemo uskoro)? To znači da nam uvoz postaje skuplji u trenutku dok se Europa već nalazi u sve dubljem problemu s inflacijom.

U ovo doba prošle godine za 1 euro moglo ste dobiti ukupno 1.19 USD. Danas? Samo jedan dolar ili točnije 1.0057 USD.

Situacija u Ukrajini ima direktne posljedice. Postoje veliki strahovi da će Rusija u potpunosti prekinuti dostavu plina za Ukrajinu, a to znači da bismo uskoro mogli vidjeti i daljnje slabljenje eura u odnosu na USD.

I sve to se događa u trenutku dok će Europa sve više ovisiti o izvozu, primjerice uvozu LNG plina iz SAD-a kojeg će sad morati još i više plaćati pošto Amerikanci očekuju dolare, a euro pada, što znači da ćemo morati izdvajati više.

SAD će pak moći po povoljnijim uvjetima uvoziti što im treba iz Europe jer njihov dolar vrijedi više.

Vrijednost dolara ne raste samo u odnosu na euro već i na brojne druge valute, a razlog tome je što FED pokreće podizanje kamatnih stopa. Jasno, kad američka centralna banka podiže kamatne stope odmah dolazi i do jačanja dolara.

U slučaju pak eura valja spomenuti kako je njegova vrijednost najviše pala u odnosu na američki dolar, ali ne i druge valute. Za usporedbu - vrijednost eura u godinu dana u odnosu prema 42 svjetske valute pala je, u prosjeku, za 1.6%. U isto vrijeme vrijednost eura prema dolaru pala je za čak 11%.

Zašto europska centralna banka (ECB) isto ne podigne kamatne stope kako bi euro ojačao? Jer ova situacija nam nikako ne paše. Može eventualno ići na ruku pojedinim izvoznicima, no generalno europskom (eurozonskom) stanovništvu slabi euro dosta odmaže. Da, ECB može pokušati s podizanjem kamatanih stopa, zapravo i očekuje se da će idućeg tjedna to napraviti - iako za samo četvrtinu postotka (trenutačno ECB ima negativnu kamatnu stopu od -0.5%).

Ali pitanje je hoće li taj potez dovesti do željenog rezultata? Naime, britanska centralna banka, Bank of England, pokušala je zaštititi svoju funtu od sve jačeg dolara, ali nije uspjela - vrijednost funte u odnosu na USD pala je također za 11% prema dolaru, kao i vrijednost eura.

Cijena energije izražena je u američkim dolarima na međunarodnom tržištu. Ovo će sad biti veliki problem po Europu. Njemački Deutsche Bank procjenjuje da će eurozona na svojoj bilanci ove godine imati negativni iznos od čak 400 milijardi eura, naročito ako cijene ostanu na ovako visokim razinama.

Slabljenje eura također dovodi do rasta inflacije, razumljivo, naročito za uvoz. Prema nekim procjenama za svaki pad eura od 10% u odnosu na dolar dolazi do povećanja inflacije u eurozoni za dodatnih 0.2%. Jasno, to vrijedi i obrnuto, pod pretpostavkom da je kalkulacija točna. 0.2% na stopu inflacije možda ne zvuči puno, ali kad se sve zbroji nije niti malo.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.