Američki predsjednik Joe Biden sastao se tijekom jučerašnjeg dana s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom u Bijeloj kući. Trebali su se sastati dan ranije, no sastanak je odgođen nakon velikog terorističkog napada u Kabulu u kojem je ubijeno oko 200 osoba, uključujući 13 američkih vojnika. No, glavna tema sastanka Biden-Bennett bio je, kako se i očekivalo, Iran.
Bennett je došao u Washington kako bi pokušao odgovoriti Bidena od obnove nuklearnog sporazuma s Iranom. Jasno, ne očekuje Bennett da će Biden tek tako odustati. Obnova nuklearnog sporazuma s Iranom je jedna od glavnih politika koju Bidenova administracija želi voditi drugačije od prethodnika. Podsjetimo, Donald Trump je izašao iz nuklearnog sporazuma s Iranom 2018. godine. Riječ je o sporazumu koji je pak potpisan 2015., za vrijeme Obamine administracije, dok je Joe Biden bio potpredsjednik.
Druge zemlje potpisnice - Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina - ostale su u sporazumu čak i nakon što je SAD pod Trumpom iz istog izašao 2018. godine. Povratak SAD-a u sporazum je nešto što se od Bidena očekuje od početka, između ostalog kako bi se vratio u okvire projekta na kojem je Obamina administracija intenzivno radila godinama.
U međuvremenu je do promjene došlo i u Iranu. Jasno je da je pregovore bilo lakše voditi s umjerenim predsjednikom Hassanom Rouhanijem. Novi iranski predsjednik Ebrahim Raisi slovi za tvrdolinijaša, ali nije odbacio pregovore. Zapravo i Raisi ističe ono što je i prije njega isticao Rouhani - na potezu je SAD koji mora ispraviti ono što je Trump pokvario, odnosno mora krenuti s ukidanjem sankcija prema Iranu.
Naravno, iz izraelske perspektive taj sporazum (u kojem su SAD i Iran zapravo glavni sudionici) još uvijek nije obnovljen te će pokušati sve što mogu kako do obnove ne bi niti došlo. No, kako smo i rekli, Bennett ni ne očekuje da će Biden "na prvu" prihvatiti njegove sugestije da se odustane od daljnjih pregovora s Iranom. Štoviše, Biden mu je jučer jasno poručio kako diplomaciju stavlja "na prvo mjesto" kada je riječ o odnosu prema Iranu. No, da bi nešto dao i svom gostu također je rekao kako SAD ima "i druge opcije ako diplomacija ne uspije".
Što su to "druge opcije" Biden nije precizirao, ali se iz konteksta može zaključiti o čemu se radi. Očito nisu sankcije jer se Iran već nalazi pod gotovo maksimalnim američkim sankcijama. Jedino što može predstavljati "drugu opciju" je vojna konfrontacija.
Jasno, SAD neće ulaziti u rat s Iranom samo zato što su se pregovori raspali, ako se raspadnu, bilo bi potrebno nešto znatno veće. Svi znaju i što je to nešto veće - informacija da Iran razvija ili raspolaže s nuklearnim oružjem. U takvom opasnom scenariju teško da bismo dobili na uvid neki neosporivi dokaz već bi do rata moglo doći na temelju samo "obavještajnih informacija".
Da stvar bude i gora nije teško zamisliti da SAD uđe u takvo što na temelju izraelskih obavještajnih informacija ili "informacija". Izrael pak, ako bi uvidjeli da im se pruža prilika da ubace SAD u rat protiv Irana vjerojatno bi i ponudili sve "što je potrebno" u vidu obavještajnih tvrdnji.
Ovakve prognoze možemo davati unaprijed jer doslovno svi američki ratovi u 21. stoljeću pokretani su na temelju vrlo sumnjivih ili potpuno lažnih obavještajnih informacija. Irak je napadnut zbog navodnog "oružja za masovno uništenje", Libija zbog "prijetnje masakrom u Bengaziju" itd.
Histerija oko navodnog iranskog nuklearnog oružja mogla bi se zakovitlati doslovno preko noći.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
