Gotovo sigurni prorok recesije: Što je to obrnuta krivulja prinosa? Zašto se u SAD-u upravo "obrnula" i što to znači za ostatak svijeta, naročito Europu?

Sve više se priča o inflaciji, cijene rastu i nastavit će rasti, no iduća priča (panika) bit će ona vezana uz recesiju, kako pojedinačno nacionalnu tako i globalnu. Danas ćemo govoriti o pokazateljima koji gotovo sigurno predviđaju recesiju, ali za početak valja ukratko podsjetiti što je to recesija i zašto izaziva toliki strah.

Nema lakše definicije - recesija predstavlja opće smanjenje ekonomske aktivnosti neke zemlje (ili čak cijelog svijeta). Kako znati da smo u recesiji? Razne zemlje na razne načine izračunavaju to, no najčešće korišteni model "proglašenja" recesije je ako se nacionalni BDP smanjuje dva kvartala (tromjesečja) u nizu.

A što izaziva recesiju? Puno toga može je izazvati, a često kombinacija više faktora. Do recesije generalno dolazi kad se naglo smanji potrošnja, a to može izazvati financijska kriza, pucanje "ekonomskog mjehura" (kad cijene imovine postanu jednostavno neopravdano visoke) ili pak neka druga pojava, npr. dobro nam poznata pandemija.

Zašto se svi boje recesije? I trebali bi se bojati. Podsjetimo, riječ je o generalnom ekonomskom usporavanju što je pak neodrživo. Možda za neke, klasu bogatih, ali običan narod ionako u gotovo svim zemljama preživljava "jedva" (često od plaće do plaće). Drugim riječima, moderna ekonomija postavljena je tako da svako njeno usporavanje ima snažan negativan utjecaj po zemlju. Kao prvo dolazi do otpuštanja ili pak do propadanja cijelih kompanija pošto ekonomsko usporavanje ima lančani efekt. Zatim slijedi strah od gubitka vrijednosti, svega od dionica do nekretnina. Ukratko - život postaje težak.

A globalna recesija? Ista stvar, ali na globalnoj razini (što ne znači da će baš sve zemlje prolaziti kroz recesiju, mada mnoge hoće).

Idemo li prema recesijama, nacionalnim i globalnim? Vjerojatno, no danas ćemo pogledati jedan indikator koji bi nam možda mogao točnije dati odgovor na to pitanje. Riječ je o obrnutoj krivulji prinosa (eng. Inverted Yield Curve).

Da, zvuči poprilično apstraktno, ali zapravo nije.

Poći ćemo od pretpostavke da znamo što su obveznice (ako ne znate, saznajte ovdje: Demistifikacija ekonomije: Priča o papiru oko kojeg se sve okreće - Što su to zapravo obveznice?).

Ukratko - investitori kupuju obveznice, bilo od država ili velikih kompanija. Poanta kupnje obveznice je da od njih dobivamo kamate. Dakle, ako kupimo državnu obveznicu od 100 USD očekujemo da ćemo za taj naš uloženi novac dobiti natrag neki novac, odnosno kamatu, koja se na godišnjoj razini naziva prinos.

Jasno, ako ste rekapitulirali priču s obveznicama, onda znate da vi kao vlasnik te obveznice na kraju određenog roka tu obveznicu vraćate, recimo državi, a ona vam vraća iznos za koju ste je kupili. Drugim riječima, vi kroz vrijeme zarađujete na kamatama. E sad, koje vrijeme? Ovisi koliko obveznica "traje".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.