Pet američkih senatora, Demokrati i Republikanci, najavili su 4. lipnja da su u Kongres unijeli novi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti europske energetske sigurnosti iz prosinca 2019. godine. Promjene pojašnjavaju i proširuju popis aktivnosti vezanih za izgradnju Sjevernog toka 2 ( NS2) odnosno plinovoda koji spaja Rusiju i Njemačku, te iz Rusije donosi daleko jeftiniji plin Zapadnoj Europi nego što je to LNG. Subjekti koji se bave tim aktivnostima suočit će se sa sankcijama, pa je prema tome to nastavak američke politike sankcija koju je osobito nametnuo Donald Trump iako ni njegovi prethodnici nisu bili imuni na ovo oružje vanjske politike. Taj zakonski prijedlog još moraju usvojiti obje Kongresne komore i potpisati ih predsjednik, ali prijetnja njegovim usvajanjem najvjerojatnije će stvoriti nove ozbiljne probleme Gazpromu prilikom dovršavanja i puštanja u rad NS2.
Dana 20. prosinca 2019. američki predsjednik Donald Trump potpisao je Zakon o nacionalnom odobrenju za obranu u kojem je Kongres uključio dio o sankcijama pod nazivom "Zaštita energetske sigurnosti Europe". Ovim zakonom propisuju se sankcije za vlasnike plovila uključenih u postavljanje cjevovoda za NS2 ili pružanje financijskih usluga. Kao rezultat toga, švicarska tvrtka Allseas, ključni izvođač radova sa specijaliziranim cjevovodima, povukla se iz projekta, iako je posao 95 posto dovršen. Sada je 'Akademik Čerskij' vjerojatno jedini brod na raspolaganju Gazpromu koji se može koristiti za polaganje cijevi; međutim, nije tako učinkovit kao plovila Allseas, a prije nego što započne s radom mora se nadograditi. Novo američko zakonodavstvo, stoga, ozbiljno otežava izgradnju NS2.
Glavno pitanje Rusije i Gazproma bilo je odgođena gradnja plinovoda. Prema prvotnim planovima, trebala je biti gotova do kraja 2019. godine, ali kasnila je dozvola za gradnju u Danskoj isključivoj gospodarskoj zoni od strane Danske energetske agencije (DEA). Dozvola je izdana 30. listopada 2019. kada je završeno oko 85 posto cjevovoda. Međutim, gradnja je zaustavljena ubrzo nakon što je američki predsjednik 20. prosinca 2019. potpisao Zakon o nacionalnom odobravanju odbrane, u koji je Kongres uključio sankcije. Zakonom su predviđene sankcije za vlasnike plovila koji su uključeni u postavljanje cijevi za NS2 na dubini od 30 metara i dublje i na subjekte koji olakšavaju takve radove, poput jamstava, što je uvjet DEA. Rizik sankcija znači da Rusi ne mogu računati na strane partnere i moraju preostalih 160 km prijeći sami.
Za razliku od Allseasa, Rusija nema moderne i učinkovite cjevovodne brodove. Upotreba nekih od njih, poput onih u vlasništvu ruske tvrtke MRTS, komplicirana je činjenicom da njihov položaj u moru održavaju sidra – a ona su zabranjena DEA zaštitnom dozvolom jer sidra mogu pogoditi kemijsko oružje koje je potonulo u Baltičkom moru u 20. stoljeću i moglo bi dovesti do zagađenja. Prema DEA dozvoli, proces postavljanja cijevi mora koristiti dinamički sustav pozicioniranja (DPS), koji isključuje rizike usidrenja. Nord Stream 2 AG (NS2AG), švicarska podružnica Gazproma, nije podnijela (od početka svibnja) niti je DEA primila zahtjev za izmjenu dozvole, tako da bi MRTS mogao biti uključen u projekt. Rusi planiraju koristiti brod 'Akademik Čerskij' u vlasništvu jedne od podružnica Gazproma i opremljen DPS-om. Nakon tromjesečne plovidbe iz Azije gdje je otpremljen na Baltik, trebao bi se nadograditi, a zatim započeti rad na NS2. To će vjerojatno trebati još nekoliko mjeseci, ali ostaje otvoreno pitanje kakve su stvarne mogućnosti plovila i datum početka. Oluje i druge komplikacije također trebaju biti uzeti u obzir. Prema ruskoj strani, NS2 bi trebao biti dovršen krajem 2020. ili u prvom tromjesečju 2021. godine.
Gazpromova briga je da kompanija nakon puštanja u rad neće imati potpunu kontrolu nad cjevovodom. Naime, 23. svibnja 2019. na snagu je stupila ažurirana Direktiva o plinu, koja sada proširuje zakonodavstvo Unije na cjevovode koji se povezuju s EU i trećim zemljama (dakle, i s NS2). Posljedica je da takvi cjevovodi moraju funkcionirati u skladu s pravom EU: mora biti imenovan neovisni operator, moraju se primjenjivati transparentne tarife i mora se osigurati pristup trećih strana. Posljednji zahtjev posebno brine Gazprom, koji ima monopol na izvoz plinovodom iz Rusije. To znači da bi pristup NS2 trebao biti odobren domaćim konkurentima, poput Rosnjefta, koji za to lobira već godinama. Ako se to ne dogodi, Europska komisija mogla bi tražiti od Suda Europske unije (CJEU) da ograniči pristup Gazpromu u kapacitetu NS2. Izmjene i dopune Direktive o plinu zaustavile su uglavnom Njemačka, koja, međutim, nije uspjela skupiti manjinsku grupu koja je bila potrebna na Vijeću EU u veljači 2019. za zaustavljanje promjena. Nakon prijenosa direktive na njemački zakon, Njemačka nema mogućnosti za daljnje političko djelovanje. Također, pokušaji NS2AG-a da zakonski osporavaju Direktivu o plinu nisu imali učinka.
Prema Direktivi za plin, plinovodi dovršeni prije izmjena i dopuna mogu podnijeti zahtjev za odstupanje, što znači izuzeće od nekih novih pravila Direktive. Stoga je NS2AG pokušao promijeniti ovo značenje u direktivi tumačeći je na način na koji bi NS2 ispunjavao uvjete za odstupanje. Tvrtka i neki njezini pristaše pokušavaju potaknuti ideju da je plinovod 'ekonomski dovršen', tako da prema ovom tumačenju, datum 'dovršetka' ne bi trebao biti određen fizičkom izgradnjom cjevovoda već činjenicom da su odluke o investiranju na projektu donesene prije 23. svibnja 2019. Predstavnici NS2AG također su tvrdili da se zahtjev završetka prije 23. svibnja 2019. treba primjenjivati samo na dio NS2 u njemačkim teritorijalnim vodama. Slijedom ove strategije, NS2AG je 10. siječnja 2020. podnio zahtjev za izuzeće njemačkom regulatoru, Federalnoj agenciji za mrežu (BNetzA), koji će donijeti odluku o odstupanju. BNetzA je morao to odlučiti do 24. svibnja, ali, prema nacrtu odluke koji je procurio u medije, regulator će odbiti zahtjev NS2AG-a. Tvrtka je već najavila da će osporiti tu odluku na njemačkom sudu u slučaju da bude donesena.
Direktiva o plinu također omogućuje da se cjevovodi dovršeni nakon 23. svibnja 2019. izuzmu od nekih zahtjeva, ali ta je opcija u slučaju NS2 manje vjerojatna. Izuzeće se može odobriti samo jednom (odstupanje se može obnoviti) za ulaganja koja povećavaju konkurenciju i sigurnost opskrbe, među ostalim. U slučaju NS2, neke države članice, EK i Europski parlament izražavaju zabrinutost da cjevovod ne ispunjava kriterije. Nadalje, u postupku izuzeća trebalo bi se konzultirati s regulatorima iz zemalja na čije tržište može utjecati odluka - za NS2, koji uključuje države srednje i istočne Europe, najvjerojatnije i Poljsku, koja je oštro protiv ovog plinovoda. Nadalje, EK je izravno uključena u ovaj postupak i može zahtijevati dodatna objašnjenja i stručnost.
Predloženim izmjenama američkog zakona proširuje se popis entiteta i aktivnosti vezanih za izgradnju NS2 koji su bili obuhvaćeni Zakonom o sankcijama 2019. godine. Sankcije će se izreći ne samo tvrtkama koje postavljaju cijevi, već i tvrtkama u srodnim aktivnostima, kao što su izviđanje, postavljanje kamena ili radovi zavarivanja i oblaganja. Oni bi se također primjenjivali na prodaju, zakup ili pružanje plovila za takav rad. Sankcije bi mogle ugroziti i luke i kompanije koje će olakšati nadogradnju plovila uključenih u aktivnosti postavljanja plinovoda NS2. Oni uključuju usluge osiguranja (zakon iz 2019. godine u pravilu spominje "transakcije"). Sankcije bi se odnosile i na subjekte koji pružaju usluge poput tehničkih pregleda i potvrda potrebnih za pokretanje NS2.
Zakonodavni prijedlog moraju usvojiti oba Kongresna vijeća. Očekuje se da će imati dvostranačku i dvodomnu podršku, ali ljetna pauza u Kongresu mogla bi odgoditi rad na novom zakonu. Ako Trump odbije to potpisati, mogao bi se, poput prijedloga zakona iz 2019 ugurati u obrambeni proračun za 2021. U tom slučaju, predsjednik bi trebao imati vremena do kraja rujna da ga potpiše. Također je važno da je zakonodavstvo retroaktivno, i vrijedi od stupanja na snagu zakona o sankcijama iz prosinca 2019. godine. Drugim riječima, ako ste bili izvođač radova, a da niste znali kako će se promijeniti zakon, sada ćete nastradati američkim sankcijama koje mogu podržati i neke druge zemlje u Europi. Uz zakonodavni postupak, moguć je i politički pritisak senatora Teda Cruza (koji je nacrt zakona uveo zajedno s drugim senatorima) kako bi obeshrabrio potencijalne partnere u NS2 projektu. To je učinio nakon što je usvojen prijedlog zakona iz prosinca 2019. godine.
Rusija ima vrlo ograničene mogućnosti da se politički suprotstavi Kongresu, pa je činjenica da su Amerikanci počeli raditi na novom zakonu vrlo problematična za Rusiju. Donošenje ovog zakonodavstva može potrajati nekoliko mjeseci, ali njegovo samo uvođenje komplicirat će doradu NS2. Novi prijedlog zakona remeti napore Gazproma u ključnim područjima gradnje NS2. Ruska tvrtka imala je problema s pronalaskom osiguravatelja za gradnju (kako to zahtijeva dozvola za gradnju koju je izdala Danska energetska agencija). Prijetnja daljnjim sankcijama znači da je malo vjerojatno da će neka ne-ruska luka pomoći u nadogradnji 'Akademika Čerskog'. Čak i nakon dovršetka NS2 (prema nedavnim izjavama ruske strane, najnovije u prvom tromjesečju 2021.), tehnička potvrda također bi mogla biti problem.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
