Proizvođač ruskog cjepiva Sputnik-V poručio je kako trenutačno čekaju na Europsku medicinsku agenciju (EMA) da odobri uporabu njihovog cjepiva na prostoru Europske unije. Ističu kako su zahtjev za odobrenjem poslali i kako se isto očekuje uskoro - što je donekle u kontradikciji s pojedinim izjavama nekih EU lidera. Konkretno šefica EU komisije, Ursula von der Leyen, rekla je jučer da Sputnik-V "nije zatražio" autorizaciju od EMA-e za EU tržište.
Dakako, "gluhi telefon" mogao bi imati i svoju političku dimenziju. Sve je veći broj EU zemalja koje otvoreno poručuju kako žele nabaviti rusko cjepivo, ali u političkom smislu to je još uvijek nešto što bi Bruxelles, ako je moguće, želio izbjeći.
Spominjući "gluhi telefon" isti je, čini se, na snazi i kod nas. Naime, svega dan nakon što su mediji objavili (pozivajući se na vladine izvore) kako Hrvatska već neko vrijeme pregovara s Rusijom oko nabave cjepiva Sputnik-V, te kako bi isto uskoro moglo i stići, jučer je objavljeno kako od toga, za sad, vjerojatno neće biti ništa. I još jednom nije teško nagađati da je politička dimenzija ponovno stala ispred zdravstvene. Naime, čin nabave Sputnik-V cjepiva bez prethodnog odobrenja EMA-e (a tko zna kada će isto doći) za neke bi bio ekvivalent pobune protiv Bruxellesa. Na takav potez za sad se odlučila tek Mađarska. Možda je uskoro slijedi i Slovačka i još neke zemlje. Hoće li Hrvatska biti među njima? To je vrlo upitno. Može se nagađati da je prethodna vijest o "dolasku ruskog cjepiva" bila zapravo samo tzv. "probni balon", da bi se načula reakcija Bruxellesa, a teško da je ista bila pozitivna.
Trenutačna situacija je takva da će se tek vidjeti kojim putem će ići Hrvatska po ovom pitanju. Zaokret u 24 sata mogao bi se nadovezati na novi zaokret u idućih 24. Očito je kako vladini dužnosnici "važu" što je za njih u ovom trenutku riskantniji potez. Jučerašnje izjave koje se tiču potencijalne "nesigurnosti" ruskog cjepiva su, dakako, također dio situacionog spina jer Sputnik-V dobio je najveći "pečat odobrenja" kada je odobren od strane znanstvenog časopisa Lancet.
Hrvatska situacija je specifična. Ono na što su mnogi godinama upozoravali, da Hrvatska "živi opasno" kada se odlučila (a tome ima već nekoliko desetljeća) da će glavna lokomotiva njenog BDP-a biti turizam, sada se ostvaruje na najgori mogući način. Prošla turistička sezona pokušala je spasiti što se spasiti da i može se reći da se nije dogodila najveća noćna mora, ali možda je samo odgođena s 2020. do 2021. Naime, ovo ljeto moglo bi biti puno teže po Hrvatsku od prethodnog iz nekoliko razloga. Kao prvo, cijela Europa je svjesna da je "zabrljala" prošle godine - činjenica da su Europljani pohrlili na godišnje odmore ohrabreni padom brojki dovelo je teške jeseni i teške zime s kojom tek izlazimo na kraj. Za mnoge europske zemlje (svakako i Hrvatsku) jesen se pokazala puno teža nego ono prvo proljeće (kada je karantena bila najsnažnija).
Hrvatska može, polazeći od svog interesa, predviđati da će ljeto 2021. biti nalik prošlom, jer korona-brojke će se ipak smanjivati kako budu dolazili topliji mjeseci, ali druge zemlje možda neće imati takav "plan" jer mogu napraviti jednostavnu računica. Jedna Njemačka, primjerice, danas može lako vidjeti koliko ju je zapravo koštalo popuštanje mjera preko ljetnih mjeseci (i pritom govorimo samo o ekonomiji). Kao drugo, ako je izazov 2020. bio koronavirus onda su glavni izazov 2021. novi sojevi koronavirusa. Problem kod mutacija je i u tome što pojava novog značajnog soja (ne računamo pritom stotine sojeva koji uvelike "ne mijenjaju" postojeću situaciju) neminovno pokreće period panike dok se ne ustanovi je li taj soj smrtonosniji, širi li se brže, kako reagira na cjepiva itd. Danas imamo nekoliko "značajnijih sojeva" - britanski, južnoafrički, brazilski... Prošlo je već neko vrijeme, a još ne znamo sve karakteristike istih.
Što to znači u kontekstu Hrvatske? Znači da pojava novog soja, recimo u svibnju, može potpuno blokirati turističku sezonu 2021. Ne treba posebno ni isticati o kolikim ekonomskim gubicima je riječ u tom slučaju. Isto tako može se reći da još uvijek živimo u "posuđenom vremenu", trenutku čekanja i realizacije punog ekonomskog udarca (iako je po mnoge već i došao).
Zašto se hrvatska Vlada upustila u pregovore oko nabave ruskog cjepiva? Bar to znamo da jest, to potvrđuje i ruski ambasador u Zagrebu kao i niz drugih izvora. Pokušaj nabave ruskog cjepiva ima smisla, naročito ekonomskog i direktno je vezano na gore spomenuto. Hrvatska nije velika zemlja, s oko 4 milijuna stanovnika mogla bi relativno brzo procijepiti cijelu naciju kako bi samu sebe zatim proglasila "corona-free" destinacijom. Naravno, čak i to može biti slijepa ulica jer da i je svaki državljanin Hrvatske cijepljen to opet ne znači da će turisti 2021. biti u mogućnosti putovati. Ipak, daje veću šansu i komparativnu prednost nad drugim rivalima u toj industriji.
Cijepljenje drugim cjepivima može se pokazati riskantno iz dva razloga. Kao prvo, nema ga dovoljno i/ili kasni - što znači da bi proces cijepljenja mogao potrajati i duže od same turističke sezone. Kao drugo, učinkovitost "zapadnih" cjepiva u srazu s novim sojevima koronavirusa je upitna. Što ako se ispostavi da su se stotine tisuća, možda čak i milijuni, "cijepili bez veze"? Stručni izvori navode kako svako cjepivo ima smisla jer čak da se osoba i zarazi otklanja mogućnosti "smrti i hospitalizacije". To je dobro, ako je zaista tako, no koliko je to garantirano u slučaju nekih novih, još neviđenih mutacija? Jasno, nitko ne garantira ni da bi se Sputnik-V uspješno nosio sa svime što COVID-19 još ima "u pripremi", ali pretpostavka stvorena na temelju znanstvenih studija sugerira da ima veću šansu. Ne treba pritom ni spominjati kako potencijalno cijepljenje prvo s jednim cjepivom pa onda s drugim, ako se prvo pokaže neučinkovito, već predstavlja eksperiment nad stanovništvom.
Što ako turistička sezona potpuno podbaci? Je li Hrvatska propala? Nije, bar ne bi trebala. Iznos iz EU fondova za potrebe saniranje koronavirus krize je popriličan. Hrvatskoj je obećana svota od 22 milijarde eura. Okvirno gledano to su otprilike dvije cijele turističke sezone (Hrvatska na sezoni namakne oko 10 milijardi eura). Jasno, u ionako teškoj situaciji zgodno bi bilo nekako okupiti "i ovce i novce" što je očigledno bila i namjera Plenkovićeve vlade, ali to ne može proći neopaženo kod Ursule von der Leyen, bivše njemačke ministrice obrane i aktualne šefice EU komisije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
