Inflacija u eurozoni probila je dvoznamenkastu psihološku granicu: Što sad? Od ECB-a se očekuje "jumbo skok" kamatne stope iako će to biti udar na vlasnike kredita, uključujući i one kojima banke (štiteći sebe) sad nude fiksnu kamatnu stopu

Danas su stigle brojke za mjesec rujan po pitanju inflacije u eurozoni. Nisu dobre - opet su probijene prognoze. Podsjetimo, inflacija u zoni zajedničke valute Europske unije u kolovozu je iznosila 9.1%. Projekcije EU centralne banke i drugih relevantnih stručnjaka bile su jednoglasne - inflacija će u rujnu narasti na 9.7%. Ali nije, inflacija je otišla na okruglih 10%.

Što to znači? Ništa dobrog. Činjenica da inflacija raste brže od projekcija znači da poduzete mjere s ciljem obuzdavanja inflacije ili nisu dovoljne ili se situacija u isto vrijeme dodatno pogoršava toliko da mjere ni ne uspijevaju djelovati. Kad kažemo "mjere" onda prije svega mislimo na kamatne stope EU centralne banke.

Svaki put kad stigne izvještaj o inflaciji koja je veća od prognozirane stvara se dodatni pritisak na centralnu banku da "nešto" učini, a to nešto je uvijek jedno te isto - podizanje kamatnih stopa. Ionako se znalo da će EU centralna banka nastaviti podizati kamatne stope još ove godine, ali sada će se od nje očekivati da to bude više i žešće.

Novinska agencija Reuters, pozivajući se na dobro upućene izvore, navodi kako se očekuje "jumbo povećanje kamatnih stopa" u vrlo kratkom periodu iako će to poprilično pogoditi trenutačne dužnike. Naime, informacija se pojavila još jučer nakon što je objavljeno da je inflacija u Njemačkoj skočila ovaj mjesec na 10.9% - to je pak bio svima jasan signal da će i inflacija na razini eurozone otići iznad prognoza, što se jutros i dogodilo, i sad je ona dvoznamenkasta.

Idući grafikon od danas više ne vrijedi, jer je inflacija u eurozoni dosegla danas 10%, ali je svejedno bitan za uočavanje jednog važnog detalja:

Dakle, ovdje imamo inflaciju Njemačke kao najveće ekonomije Europe te inflaciju eurozone kao i kamatnu stopu EU centralne banke (ECB). Što odmah uočavamo? Da inflacija raste daleko brže od kamatnih stopa.

Ne bi iznenadilo da uskoro kamatne stope pokušaju "sustići" stopu inflacije, odnosno smanjiti je u procesu. Koliko će to trajati teško je reći, ali izazov bi svakako mogao biti bi po vlasnike kredita, kako poslovanja tako i građane (najčešće je riječ o stambenim kreditima). Ovih dana se spominje kako banke nekim svojim klijentima nude prelazak s varijabilne na fiksnu kamatnu stopu. Ta informacija sama po sebi nije dovoljna za donošenje odluke. Je li to nakon odluke permanentno fiksna kamatna stopa bez mogućnosti povratka na varijabilnu? U tom slučaju moglo bi ispasti da banke nastoje profitirati od aktualne krize pomalo kockajući se da ista ipak neće tako dugo trajati (ishod, dakako, ne mogu znati).

Ali banke sad već također gledaju kako potencijalno spriječiti kaos u idućem periodu jer nikako im nije u interesu da odjednom imaju velik broj dužnika koji im neće biti u stanju vraćati novac. Prelazak na fiksnu kamatu mogao bi eventualno ublažiti taj rizik (ali je i dalje rizik). Jedna je pak stvar sigurna, ako i inflacija i kamatne stope nastave rasti, a to je slučaj trenutačno, uskoro će se dosegnuti granica gdje neki od trenutačnih dužnika više neće moći vraćati svoje dugove (u Britaniji možda i prije nego u EU, vidi: Ekonomska analiza : Zašto je naglo pala britanska funta? Kako su vlasti odlučile pokrenuti riskantan porezni eksperiment i zašto cijene energije u Europi sad teoretski mogu i beskonačno rasti?).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.