Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro dao je novu dozvolu za napade na domorodačko stanovništvo u Brazilu. Prije nego što je došao na vlast 2019. godine, nije bilo jasno što želi izgraditi, ali je točno znao koga i što želi uništiti: autohtone ljude i amazonsku prašumu. Otkako je postao predsjednik, bivši kapetan vojske, koji je služio pod zadnjim vojnim diktatorom zemlje, vodio je rat bez presedana protiv okoliša i ljudi koji ga štite. Mnoštvo zakona protiv autohtonog stanovništva, eskalirano nasilje i ubojstva branitelja domorodačke zemlje, te pandemija COVID-19 ugrozili su postojanje izvornog naroda Brazila, amazonske prašume i budućnost planeta.
Pod Bolsonarovim nadzorom, oko 20.000 četvornih kilometara Amazone je iskrčeno, uglavnom zbog požara uzrokovanih stočarskom i drvnom industrijom. Uništenje amazonske prašume gura njezin biom prema nepovratnoj prijelomnoj točki u kojoj se neće moći obnoviti i čini Amazonu nenastanjivom za autohtone ljude. U međuvremenu, 2021. znanstvenici su otkrili da Amazona po prvi put emitira više CO2 nego što ga je apsorbirala. Čini se da Amazona – koja se često reklamira kao 'pluća planeta' zbog kisika koju stvara – umire brže nego što raste.
Ali starosjedioci, koji ovu šumu nazivaju svojim domom, odbijaju nestati. Krajem kolovoza 2021. crvena se prašina podigla poput dima iza nogu oko 6000 starosjedilaca koji su marširali glavnom šetnicom okruženom brazilskim Vrhovnim sudom, Kongresom i predsjedničkom palačom u glavnom gradu Brasiliji. Sto sedamdeset i šest različitih starosjedilačkih skupina iz svake regije zemlje stiglo je u kamp Luta pela Vida (pokret borbe za život) kako bi prosvjedovali protiv vlastitog brisanja. Ova domorodačka mobilizacija, koja je najveća u povijesti, razbila je čaroliju nepovredivosti oko institucija moći koje su stoljećima isključivale autohtone ljude iz procesa donošenja odluka u Brazilu.
Autohtoni ljudi čine petu najveću etničku skupinu Brazila, s oko 800.000 pojedinaca. Ovo je jedina kategorija brazilske 'rasne' klasifikacije koja se ne temelji na boji kože, već na kulturnoj i etničkoj pripadnosti. To je najstarija etnička skupina u zemlji, no danas je njezino stanovništvo uglavnom smješteno u okolini amazonskog bazena unutar Amazonske prašume, ali i u raznim rezervatima u pet geografskih regija. U usporedbi s ukupnom populacijom zemlje, broj bi se mogao činiti malim, ali milijuni Brazilaca zapravo imaju autohtono podrijetlo. To se dogodilo uglavnom zbog miješanja autohtonih plemena s kolonijalnim naseljenicima. U Brazilu se govori oko 180 domaćih ili autohtonih jezika od strane 160 tisuća ljudi, a mnogi od njih imaju ugrožen status. Većina domorodaca može komunicirati na portugalskom, a plemena u rezervatima imaju svoj materinji jezik, a portugalski se podučava u školama. Danas u autohtonim rezervatima živi 517 tisuća ljudi.
Imaju prvaka u Joêniji Wapichana, prvoj domorodačkoj odvjetnici i članici Kongresa. Ona poziva na 'političku obnovu' brazilskih i domorodačkih prava. I pomogla je u vođenju pokreta domorodačkog stanovništva na nacionalnoj i međunarodnoj razini s APIB-om. APIB je moćan alat za ujedinjenje autohtonih naroda u zemlji. Autohtoni Brazilci čine mali dio brazilske populacije – oko 900 000 domorodačkih naroda danas živi u zemlji od 211 milijuna – ali posjeduju široku raznolikost jezika i kulture kakva se ne vidi u većini modernih zemalja. I sada su ujedinjeni u zajedničkom cilju protiv Bolsonarove ratobornosti i moćnih sila koje su ga dovele na vlast. APIB je 9. kolovoza ove godine podnio tužbu Međunarodnom kaznenom sudu optužujući Bolsonara za genocid. To je prvi put u povijesti MKS-a da se autohtoni narod zapadne hemisfere brani, uz pomoć autohtonih odvjetnika, od zločina protiv čovječnosti u Haagu.
Koalicija desničarskih snaga u rasponu od agrobiznisa, lobija oružane industrije i evanđeoskih kršćana – koji su u parlamentu zajednički poznati kao blok 'Bik, metak i Biblija' – podupire Bolsonarov projekt uništenja Amazone i njezinih ljudi. Polja soje (uglavnom za stočnu hranu) i stada goveda zamijenili su bujne šumske površine i tradicionalne ruralne zajednice. Većina brazilske hrane izvozi se, uglavnom hraneći američko i europsko tržište. Mnogi starosjedioci krive multinacionalne korporacije kao što je Cargill, najveća privatna tvrtka u Sjedinjenim Državama, za njihovu ulogu u uništavanju okoliša za proizvodnju soje. Seoski zemljoposjednici, drvosječe i rudari teroriziraju i iseljavaju autohtone i tradicionalne zajednice iz njihovih zemalja uz prijetnju oružjem. Pojednostavljeni zakoni o nabavi vatrenog oružja i streljivu doveli su do naglog porasta posjedovanja oružja, posebno među seoskim zemljoposjednicima, što je dovelo do naknadnog porasta nasilja oružjem. Bolsonarov potpis na novom zakonu signalizira podršku za naoružavanje njegove baze. Velik dio tog utjecaja, uključujući veze s evanđeoskim crkvama, dolazi iz Sjedinjenih Država, zemlje u kojoj Bolsonaro i njegovi pristaše traže inspiraciju.
Posljednja fronta ovog napada je sam pravni i politički okvir koji štiti autohtone teritorije - brazilski ustav iz 1988. godine. Brazilski kongres glasovao je o nizu zakona koji bi poništili teško stečena prava kao što su zaštita autohtonih teritorija, davanje imuniteta na nezakonito otimanje zemlje i žrtvovanje autohtonih zemalja za infrastrukturne, rudarske i energetske projekte. Jedan od zakona bi ovlastio predsjednika da napusti Konvenciju 169 o domorodačkim i plemenskim narodima Konvencije Međunarodne organizacije rada iz 1989. godine, glavni međunarodni ugovor koji štiti autohtone i plemenske narode. U najmanju ruku, APIB i Luta pela Vida traže od vlade da poštuje vlastite zakone i ustav. Zato je 27. kolovoza skupina od 150 domorodaca spalila sliku velikog crnog lijesa na stepenicama brazilskog Kongresa. Na njegovim stranama bila su ispisana imena zakona usmjerenih na njihovo uništenje. Poruka je bila jasna: autohtoni ljudi odbijaju biti spaljeni.
Dana 1. rujna, Vrhovni je sud počeo saslušavati argumente u predmetu koji bi mogao dovesti do omogućavanja ili sprječavanja uzurpacije zemlje predaka od autohtonih naroda koji su uklonjeni sa svojih teritorija nakon ratifikacije Ustava iz 1988. godine. Vrhovni sud je 15. rujna obustavio slučaj bez određivanja datuma za ponovno razmatranje. APIB tvrdi da bi pozitivna presuda za autohtono stanovništvo odmah riješila stotine sukoba oko zemlje u državi, i upozorava da bi negativna presuda mogla ubrzati nasilje. Ono što je važno uzeti u obzir je da je brazilska demokracija krhka. Kako se Bolsonarove šanse za reizbor 2022. smanjuju, njegove pristaše pozvale su na mobilizaciju ulica kako bi "započeo opći proces čišćenja u Brazilu". Mete skupa bili su Kongres, Vrhovni sud i kinesko veleposlanstvo - a činilo se da su pristaše Bolsonara kopirale iskustvo od svojih američkih kolega koji su 6. siječnja upali u američki Capitol.
Kad je 10. kolovoza, Bolsonarov sin Eduardo Bolsonaro dijelio pozornicu s Trumpovim pristašama u Južnoj Dakoti, nadajući se da će baciti sumnju na izbore 2022. i privući međunarodnu desničarsku podršku, pridružio mu se Steve Bannon, koji je bivšeg brazilskog ljevičarskog čelnika Luiza Inácia Lulu da Silvu nazvao 'najopasnijim ljevičarem na svijetu' jer njegova predsjednička kandidatura predstavlja veliku prijetnju poništavanjem onoga što je Bolsonaro učinio tijekom svog predsjedničkog mandata u posljednje četiri godine. Sljedećeg tjedna, na domorodačkoj ceremoniji, Sonia Guajajara je odredila Lulu za 'čuvara teritorija', podsjetnik na njegove obveze prema domorodačkom narodu i Amazoniji ako postane predsjednik. Pokret autohtonih naroda nadilazi Brazil i njegov ustav. 'Naša [autohtona] povijest ne počinje 1988.', bio je jedan popularan slogan u logoru Luta pela Vida. A domorodačka borba je više od oporavka zamišljenih mirnih dana koji nikada u potpunosti nisu postojali za autohtone ljude.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
