Kad su zadnji put ratovali Rusi i Finci: Zimski rat - kako je utjecao na ishod Drugog svjetskog rata i koje su sličnosti s aktualnim ratom u Ukrajini?

Kroz nekoliko dana bi Finska trebala donijeti odluku hoće li zatražiti NATO članstvo te je stoga ovo idealan trenutak da se prisjetimo Zimskog rata koji se vodio između Finske i SSSR-a od 30. studenog 1939. do 13. ožujka 1940. (nešto više od tri mjeseca). Ne samo da ćemo povući neke paralele između tog sukoba i ovog koji se trenutačno vodi u Ukrajini, također ćemo vidjeti kako je Zimski rat možda bio i presudan na tijek i ishod Drugog svjetskog rata uopće.

Finska kakvu danas poznajemo relativno je nova država. Do početka 19. stoljeća bila je dio Kraljevine Švedske. Kako je onda ova regija postala država? Tako što je tadašnje Rusko carstvo 1808. pokrenulo rat protiv Švedske koji je imao vrlo jasan cilj - odvojiti i anektirati Finsku. Nakon nešto više od godinu dana ratovanja u tome su i uspjeli. Ali zašto? Zbog širenja Ruskog carstva? Ne nužno. Naime, glavni cilj ruskog napada na Švedsku bio je preuzeti Finsku kako bi ista egzistirala kao "tampon zona" što je Rusiji bilo iznimno važno zbog činjenice da se Sankt Petersbug nalazi vrlo blizu granice.

I tako je stvorena Velika kneževina Finska. Postojala je unutar Ruskog carstva, ali je imala i široku autonomiju. Time su Rusi dobili svoju tampon zonu i nisu morali više toliko brinuti od mogućeg napada iz tog pravca, a i Sankt Petersburg se osjećao puno sigurnije.

No, takav aranžman neće dugo potrajati jer su se u Ruskom carstvo do kraja 19. stoljeća pojavile ideje da nije baš pametno pustiti da Finska ima takvu široku autonomiju, odnosno da bi bolje bilo joj tu autonomiju oduzeti te nad njom provesti rusifikaciju jer bi tada carstvo bilo još čvršće. To je, razumljivo, izazvalo snažan animozitet u Finskoj koja nipošto nije htjela predati svoju slobodu. Ali ruski planovi neće se stići provesti jer velikom Ruskom carstvu uskoro slijedi raspad koji će šokirati svijet.

1917. izbila je Oktobarska revolucija, a zatim i građanski rat u Rusiji. Carstva više nema, vlast će preuzeti Boljševici pod vodstvom Lenjina. Dobre vijesti za Fince jer nova socijalistička vlast poručuje kako nacionalne manjine imaju pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje, ako to žele. Finska je tu ponudu odmah i iskoristila te je njihov senat 6. prosinca 1917. proglasio neovisnost - i prošlo je. Svega tri tjedna kasnije SSSR je priznao Finsku kao neovisnu državu.

No, to neće biti početak mira i blagostanja za Finsku, niti približno. Kako se moglo i očekivati i tamo je izbio građanski rat između socijalista i konzervativaca. Rat je potrajao četiri mjeseca (od siječnja do svibnja 1918.), ali bio je to intenzivan sukob s tisućama žrtava na obje strane. Očekivano, u rat su se ubacili i vanjski akteri - SSSR je podržavao socijaliste (crvena garda), a tadašnja Imperijalna Njemačka podržala je nacionaliste (bijela garda). Pobijedili su bijeli što znači da je Finska prešla iz ruske u njemačku sferu interesa. Naravno, prateći datume znamo da to neće potrajati jer u studenom te 1918. završava Prvi svjetski rat koji će donijeti kraj još jednog carstva u Europi - Njemačkog. Ali finsko društvo ostat će podijeljeno, možda čak i trajno podijeljeno...

Dobro, Ruskog carstva više nema, Njemačkog carstva više nema - žive li sad novo-slobodna Finska i SSSR u nekakvom mirnom suživotu? Daleko od toga. Naime, u Finskoj su i dalje nacionalisti na vlasti te 20-ih godina počinju kovati planove kako bi zauzeli dio sovjetskog teritorija, točnije pokrajinu Karelija. Argument je bio da tamo živi dosta Finaca i u slučaju da uspiju mogli bi imati "sve Fince u jednoj državi" (tipičan plan koji se ponavlja toliko puta kroz povijest nacija diljem svijeta). Drugim riječima, u planu je bila "Velika Finska".

Izbilo je nekoliko manjih i većih prekograničnih sukoba, ali još ne do stanja rata. Štoviše, Finska i SSSR 1932. potpisuju pakt o ne-napadanju (znamo kako je prošao onaj između Njemačke i SSSR-a, a ni ovaj neće puno bolje!).

Lenjinovi ideali polako blijede, na vlasti je već godinama njegov okrutniji nasljednik, Staljin. On sad gleda unatrag i nikako mu se ne dopada da je Finskoj netom nakon Oktobarske revolucije dopušteno odcjepljenje. Nadalje, kao i za vrijeme Carske Rusije, Staljin vidi prijetnje po Sankt Petersburg, koji se sad naziva Lenjingrad. Što ako Finska dođe pod kontrolu nacističke Njemačke? Lenjingrad je na svega 20-ak kilometara od granice!

U kolovozu Njemačka i SSSR potpisuju notorni Molotov–Ribbentrop pakt. Za javnost to je bio pakt o ne-napadanju, ali imao je i tajnu klauzulu o interesnoj podjeli Europe. Finska je, prema tom tajnom dogovoru, pripala Sovjetima.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.