Mađarsko-ruski ekonomski odnosi temelje se na energetskoj industriji. Napori Mađarske da izgradi bliže političke odnose s Rusijom nakon 2010. godine nisu rezultirali značajnim povećanjem bilateralne trgovine, investicija ili većim ruskim utjecajem izvan energetskog sektora. Ekonomske sankcije EU nametnute Rusiji i uvođenje protusankcija 2014. uzrokovale su značajan pad mađarskog izvoza u Rusiju. Međutim, to nije rezultiralo značajnim gubicima za mađarsko gospodarstvo.
Energija je za obje zemlje ključni gospodarski sektor. Kako bi izravno pregovarala o cijenama na najvišoj političkoj razini, mađarska državna tvrtka MVM u 2013. kupila je njemačku kompaniju E.ON za plinske operacije u Mađarskoj. To je uključivalo preuzimanje obveza iz ugovora s Gazpromom za opskrbu plinom. Mađarska pokriva 80 posto svoje potražnje za plinom ruskim uvozom. Jeftini plin i električna energija ključni su za jamstvo mađarske vlade za niske naknade za komunalije. Maloprodajne cijene plina i električne energije u Mađarskoj jedna su od najnižih u EU u kupovnoj moći i pridonijele su Fideszovom uspjehu na parlamentarnim izborima 2014. i 2018. godine. Izgradnja dva nova reaktora u nuklearnoj elektrani Paks od strane ruske tvrtke Rosatom, zauzvrat, čini mađarsko gospodarstvo desetljećima ovisnim o Rusiji. Ruski zajam za projekt iznosio je 10 milijardi eura i činio je oko 10 posto mađarskog BDP-a. Daljnji detalji Paks ugovora nisu poznati. Sastavljen je u siječnju 2014., dva mjeseca prije nego je Krim glasovao za ujedinjenje s Rusijom, i bio je osnova za daljnje jačanje odnosa s državom članicom EU-a u vrijeme ozbiljnih napetosti s Unijom.
Težnja Orbánove vlade je da ojača ekonomske odnose s Rusijom na polju energetike, a istodobno je s njom izgradio i bliže političke veze zbog pozitivnog stava Mađara prema Rusiji. Prema istraživanju iz 2018. godine, velika većina Mađara precjenjuje vojni i gospodarski potencijal Rusije: 43 posto ispitanika pogrešno je ocijenilo da su samo Sjedinjene Države trošile više na obranu nego Rusija, iako je Rusija tek šesnaesta država na svijetu po tom trošku. Ruska upletenost u Ukrajini također nije utjecala na odnos Mađara prema Rusiji. Uspoređujući pristalice političkih stranaka, podupiratelji vladajuće stranke Fidesz imaju najpovoljniji stav, 59 posto, a 51 posto njih odabralo bi Rusiju, u odnosu na 39 posto koji bi birali Sjedinjene Države, za najbližeg saveznika zemlje. Ovi su pokazatelji vrlo zanimljivi, s obzirom na povijest dviju zemalja u komunističkom vremenu, kada je Sovjetski Savez među Mađarima bio jedna od najomraženijih država svijeta .
Rusija je u 2013. bila treći po veličini trgovinski partner Mađarske prije uvođenja sankcija od strane EU i uvođenja protu-sankcija Rusije za poljoprivredno-prehrambene proizvode podrijetlom iz Unije. Do 2016. trgovina s Rusijom pala je na 14. mjesto. Ovo smanjenje rezultat je ponajprije zbog pada cijena sirove nafte i, posljedično, vrijednosti ruskog uvoza, koji se sastojao gotovo isključivo od sirovih energenata. Mađarski izvoz u Rusiju u 2013. godini bio je 13. mjestu (2,9 posto), u 2016. na 16. (1,5 posto), a u 2018. na 19. mjestu (1,4 posto) u ukupnom izvozu. Vrijednost izvoza značajno se smanjila u 2013.-2016., za oko 40 posto, iako je u istom razdoblju vrijednost mađarskog ukupnog izvoza porasla za 13 posto. Mađarskim izvozom u Rusiju i dalje dominiraju industrijski proizvodi (uključujući lijekove), strojevi te mehanička i transportna oprema. U 2013. poljoprivredno-prehrambeni proizvodi činili su oko 11 posto (265 milijuna eura) tog izvoza, a u 2017. oko 14 posto (247 milijuna eura). To ukazuje na relativno mali utjecaj ruskog embarga na prehrambene proizvode na mađarski izvoz. Razlozi pada vrijednosti mađarskog izvoza u Rusiju mogli bi biti neovisni o protuslovnim sankcijama. Dokaz tome je negativan trend zabilježen u prvoj polovici 2014. godine u svim ključnim trgovinskim industrijama prije uvođenja embarga. Ovaj bi se trend mogao povezati s općenito lošijim stanjem ruske ekonomije.
Ipak, mađarska vlada objašnjava pad obujma bilateralne trgovine samo sankcijama. Prema njihovim proračunima, procijenjeni gubici od izvoza u Rusiju nakon 2014. godine iznose oko 7 milijardi eura. To mišljenje ponavljaju političari u mađarskoj Socijalističkoj stranci. Zapravo je ta brojka pretjerana. Na temelju podataka iz 2013. i pretpostavljajući da se vrijednost izvoza ne bi mijenjala u sljedećim godinama, gubici za razdoblje 2014. - 2018. iznose 3,6 milijardi eura. U međuvremenu, procjena vlade pokazuje da bi se bez sankcija vrijednost mađarskog izvoza u Rusiju uzastopno povećavala za oko 10 posto iz godine u godinu, nakon 2013. Međutim, ovu hipotezu ne potvrđuju trendovi u bilateralnoj trgovini u razdoblju od 2008. 2013., kada je ovo povećanje u prosjeku iznosilo samo 2,44 posto godišnje.
Prisutnost ruskog kapitala u Mađarskoj također nije značajna. Ruska izravna strana ulaganja (FDI) u Mađarsku u 2017. iznosila su 65 milijuna eura, odnosno 0,08 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u Mađarskoj. Prema ruskim podacima, Mađarska je 2016. godine zauzela 11. mjesto među primateljima ruskih SDI u srednjoj i istočnoj Europi, s 0,06 posto ruskih vanjskih izravnih stranih ulaganja. S druge strane, u Rusiji postoje značajna mađarska ulaganja, uključujući mađarsku naftnu i plinsku kompaniju MOL, maloprodajnu banku OTP ili farmaceutsku kompaniju Gedeon Richter. Prema mađarskim statistikama, akumulirana vrijednost mađarskih stranih izravnih stranih ulaganja u Rusiji u 2017. iznosila je 653 milijuna eura, odnosno 2,6 posto vanjskih izravnih izravnih stranih ulaganja.
Osim energetskog sektora, Rusija ima samo nekoliko značajnih ulaganja u Mađarsku. Među njima je i Sberbank, u vlasništvu ruske državne riznice. Zauzvrat, obitelj Rahimkulov posjeduje 7,4 posto udjela u OTP-u. Međunarodna investicijska banka, koju kontrolira ruska vlada, preselila je svoje sjedište iz Moskve u Budimpeštu u ožujku ove godine. Mađarska je 2018. godine ponovno postala dioničar ove institucije, koja je nekada bila razvojna banka zemalja Comecona. Mađarske vlasti osigurale su sjedištu i njegovom ruskom osoblju diplomatske povlastice i imunitet. Od 2010. godine, ruski investitori (uz potporu državne Vnešekonombank) većinski su dioničari u čeličani Dunaferr, koja je ranije bila podružnica ukrajinske grupe ISD. I mađarska vlada i privatni ulagači s njom su pokušali nekoliko puta bezuspješno pregovarati o kupovini kontrolnog udjela. Rusija odbija transakciju, vjerojatno zato što želi koristiti postrojenje kao dobavljač za izgradnju novih reaktora u postrojenju u Paksu.
Rusija nema čvrste ekonomske baze u Mađarskoj osim energetskog sektora. Nije jedan od najvažnijih primatelja mađarske robe, ni prije uvođenja sankcija, ni sada, a njihova ulaganja u Mađarsku su beznačajna. Statistički podaci ne potvrđuju mađarsku pretpostavku o značajnim gubicima za gospodarstvo od sankcija EU protiv Rusije, suprotstavljajući se potrebi ukidanja ograničenja zbog njih. Ta je poruka uglavnom politička, element brojnih gesta koje je mađarska vlada učinila prema ruskim vlastima. Zauzvrat se nada da će cijene sirovinskih izvora energije biti niske, što se može iskoristiti za osiguranje stabilnosti u mađarskoj politici. S druge strane, mađarska vlada mogla bi biti uvjerena u profitabilnost razvoja ekonomskih odnosa s Rusijom. Kao dio svog istočnog otvaranja, vlada želi povećati udio zemalja koje nisu članice EU-a na trećinu svog izvoza. Otvorenost prema političkim i ekonomskim kontaktima s Rusijom omogućena je mađarskim pozitivnim stavom prema ovoj zemlji. Sve mađarske vlade od 2002. godine slijede ovu politiku. Ruski značaj za mađarsko gospodarstvo nadilazi vrijednost trgovine i ulaganja. To gradi dugoročnu prisutnost u Mađarskoj kroz energetske sporazume, posebno širenje elektrane Paks. Opseg ovog projekta omogućava Rusiji da ima utjecaj na mađarsku unutrašnju politiku i proširi svoje gospodarske interese na druge sektore. O produženju dugoročnog plinskog ugovora za razdoblje nakon 2021. vjerojatno će se pregovarati tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Mađarskoj, planiranog za kraj listopada.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
