Kako je Rusija postala tako velika? Priča o carstvu koje nije voljelo horizont jer na njemu vidi konjanike, kako onda tako i danas
Rusija je, kako i znamo, zemljopisno najveća zemlja na svijetu. Proteže se na prostoru većem od 17 milijuna kvadratnih kilometara, zauzima čak jednu osminu ukupnog životnog prostora na Zemlji. Kroz nju prolazi ukupno 11 vremenskih zona te graniči sa 16 zemalja, više od ijedne druge zemlje na svijetu. Po broju stanovništva je pak tek na devetom mjestu s oko 145.5 milijuna stanovnika.
Ali kako je Rusija postala tako velika? Odgovore ćemo pronaći u njenoj povijesti.
Rusija, dakako, nije oduvijek bila ovako velika. Nastala je u 9. stoljeću koncentrirana oko Kijeva, današnjeg glavnog grada Ukrajine, kao prva istočnoslavenska zemlja - Kijevska Rus'. Bila je to mala kraljevina (svakako mala u usporedbi s današnjom Rusijom!) i ostat će mala idućih nekoliko stoljeća dok na scenu ne stupe Mongoli koji će zavladati cijelim prostorom.
Tek u 13. i 14. stoljeću će Rusi početi pobjeđivati nad Mongolima, ali i ovih nekoliko stoljeća pod Mongolima pokazat će se bitnim jer su stigla nova znanja i nove tehnologije s istoka koje će Rusi usvojiti.
Kasnije, Moskva (prvi put se spominje 1147. godine) postaje prosperitetan i moćan grad oko kojeg je uspostavljena Velika Kneževina Moskva, srednjovjekovna ruska država (od 1283. godine). No, pogled iz Moskve prema istoku otkrivao je konkretan problem...
Samo nekoliko riječi o Moskvi - da, ona je bila centar istoimene kneževine, ta kneževina je pak evoluirala u Rusko Carstvo, a tada je glavni grad prebačen u Sankt Petersburg (1712. godine) koji će biti glavni grad sve do Oktobarske revolucije kada to ponovno postaje Moskva.
Dakle, što se može vidjeti gledajući iz Moskve prema istoku? Prostranstva, ogromna i nepregledna ravna prostranstva... bez ikakve prirodne barijere sve do Kine! Ravne i čvrste stepe, idealne za konjanike kao što su bili Mongoli. Zapravo stepe su bile idealne za bilo kojeg osvajača na konjima, ali prava noćna mora za braniti...
Gdje postaviti obranu? Kako? Svaka utvrda prije ili kasnije bit će pregažena od strane dovoljno upornog osvajača. U to vrijeme, uvijek ratno vrijeme, prirodna uporišta i prepreke bile su od esencijalne važnosti. Rijeke, ali prije svega planine - što veće tim bolje!
Ako pogledamo topografsku kartu današnje Rusije vidjet ćemo koliko je ona zapravo ravna. Na nekih 1.300 kilometara istočno od Moskve doći ćemo do Urala, starog dugačkog gorja koje se proteže prema sjeveru, ali Ural nije baš tako jako visok (najviši vrh, Narodnaja, visok je 1895 metara), svakako nije dovoljna barijera koja bi Rusiju štitila od novih napadača.
I tako su ruski vladari, odnosno carevi, zaključili da ova situacija može imati samo dva moguća ishoda - ili će osvajati ili će biti osvojeni, pa su se dali u osvajanje. Jasno, upustiti se u osvajanje značilo je krenuti prema istoku i osvajati tako dugo dok se ne dođe do neke dovoljno dobre fizičke barijere koja će pružati sigurnost. U konačnici to je bio tek Pacifik!
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
