Kolektivna tužba bez mogućnosti naknade štete
Actio popularis rimskog prava, udružna tužba njemačkog prava i udružna odnosno tužba za zaštitu kolektivnih prava i interesa hrvatskog prava pripadaju, prema ovakvoj kategorizaciji, kolektivnim tužbama bez mogućnosti naknade štete. Ovdje ćemo se osvrnuti na svaku od njih i reći nešto više o svakoj od njih.
Prvi dio teksta iz ove serije čitajte ovdje: Kolektivna pravna zaštita (I. dio): Definicija pojma i kolektivne tužbe Actio popularis
Ova tužba je predstavljala vrstu pretorske tužbe koju je mogao podići bilo koji građanin (quivis ex populo) zbog toga što su služile za zaštitu određenih općih interesa. Imale su penalni karakter (actiones poenales), a novčana kazna koju bi sud izrekao pripala bi tužitelju u cjelini ( poena privata) ili bi se dijelila između državnog odnosno municipalnog organa i tužitelja .
Naziv actiones populares suvremena pravna teorija tumači na način da je nastao spajanjem elemenata actio i popularis pri čemu je actio označavao tužbu, a pridjev popularis onoga tko je bio ovlašten podnijeti, odnosno quivis ex populo ili unes ex populo. Iz ovoga, smatraju teoretičari, proizlazi temelj kasnijeg razlikovanja pojmova actio i actio popularis . Dok je pojam actio u rimskom pravu označavao strogo privatnopravnu tužbu, odnosno tužbu koju je mogao podnijeti onaj čije je pravo neposredno povrijeđeno ili ugroženo, pojam actio popularis odnosio se na tužbe čiji je ovlaštenik bio svaki rimski građanin, međutim samo dio tih tužbi sadržavao je privatnopravni zahtjev, dok su ostale služile zaštiti iudicia publica, a quivid ex populo bio je ovlašten podnijeti ih umjesto magistrata.
Očigledno, poteškoće u određenju pojma actio popularis, koje su u najvećoj mjeri uvjetovane nemogućnošću da se iz tekstova iščita koje su sve tužbe pripadale unutar pojma i uopće kojim su se actiones populares pojedini od autora bavili, pojavile su se u literaturi još u rimskom vremenu, a prisutne su sve do danas.
Inovativan pristup pojavio se u doktrini 19. st. kada se nastojalo dati određenje pojma actio popularis, i istovremeno pokušalo ublažiti jaz među pojmovima actio i actio popularis tumačenjem Ciceronove izreke 'res publica est res populi' na način da je actio popularis rimskog prava predstavljala pravno sredstvo kojim je građanin, podnoseći je, uz ostvarivanje javnog interesa ujedno ostvarivao i privatni interes . Ipak, ovaj pristup je u suprotnosti sa shvaćanjem actio popularis kao sredstva na granici između javnog i privatnog prava koje je u literaturi vrlo rasprostranjeno, na što upućuje i historijski prikaz razvoja actio popularis.
Udružna tužba
Istim pristupom kao i kod uvođenja njezine prethodnice odnosno popularne tužbe, njemački zakonodavac ravnao se nešto kasnije, prilikom tvorbe pojma udružne tužbe (Verbandsklage) u njemačkom pravnom sustavu . Naime, pojam je sastavljen od pojmova udruga (Verband) i tužba (Klage). Pri tome, Verband označava udrugu kao ovlaštenika na podnošenje tužbe, što, iako je na tragu rješenja primijenjenog kod pojma popularne tužbe (popularklage), ne opravdava stav da je pojam Verbandsklage u stvari istoznačnica pojma Popularklage.
Koliko god usporedba terminoloških rješenja dvaju pojmova može poslužiti za detektiranje poveznice među pojmovima Popularklage i Verbandsklage njemačkog prava, za što je zasigurno barem djelomično zaslužno zajedničko nasljeđe u actio popularis rimskog prava, još više podcrtava da je riječ o različitim pojmovima od kojih svaki zauzima posebno mjesto i značenje u okviru njemačkog pravnog sustava .
Udružna tužba je u Njemačkoj dugo vremena bila jedini instrument kolektivne pravne zaštite. Podnositelji udružne tužbe, u pravilu udruge, ovlašteni su zatražiti sprječavanje nedopuštenog ponašanja pro futuro, ali i uklanjanje protupravnog ponašanja kojim se povređuju interesi grupe. Općenito, ti zahtjevi ne moraju nastati između osoba unutar određenog obveznopravnog odnosa, već i između osoba koje nisu u takvom odnosu. Radi se o apstraktnoj i posrednoj (preventivnoj ili represivnoj) pravnoj zaštiti kojom se štite kolektivni interesi zajednički nekoj grupi neovisno o tome je li došlo do povrede subjektivnog prava .
Kolektivna tužba s mogućnošću naknade štete
Kolektivna tužba s mogućnošću naknade štete druga je kategorija kolektivne tužbe u širem smislu. Njome se u postupcima kolektivne pravne zaštite redovito zahtijeva naknada štete- najpoznatiji predstavnik je skupna tužba američkog prava, a određenje inačice ove tužbe u primjeni su u nekim državama članicama EU.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
