Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping nazočili su jučer zajedno, putem video veze, pokretanje ključnog plinovoda koji će transportirati plin iz Sibira prema sjeveroistoku Kine. Riječ je o važnom projektu koji će pojačati ekonomske, ali i političke odnose između Moskve i Pekinga.
Otvaranjem ovog novog plinovoda Kina se potvrdila kao veliko izvozno tržište za ruski plin, a Rusija sada otvara važno novo tržište izvan Europe što bi za nju moglo biti od presudne važnosti u narednom periodu (imajući u vidu američki pritisak na Europu da se smanji kupnja ruskog plina).
Dakako, imajući u vidu općenito dobre odnose između Rusije i Kine, pokretanje ovog plinovoda bilo je zapravo "najlakši dio" u široj plinovodnoj strategiji Moskve - odrađeno je "1/3" posla. Druge dvije trećine predstavljaju plinovodi Sjeverni tok 2 i Turski tok. Sjeverni tok 2 bi preko Baltičkog mora trebao povezati Rusiju i Njemačku, uz već postojeći plinovod Sjeverni tok (1), dok bi Turski tok slao ruski plin preko Turske do južne Europe.
Aktualni pokrenuti plinovod pod nazivom "Moć Sibira" transportirat će ruski plin na udaljenosti od čak 3,000 km, točnije od plinskih polja Čajandinskoje i Kovitka u Sibiru, sve do sjeveroistočne Kine. Očekuje se kako će projekt biti funkcionalan idućih 30 godina, a u tom periodu Rusija će u svoju blagajnu spremiti oko 400 milijardi USD.
Putin, koji je otvaranje plinovoda pratio video vezom iz Sočija, poručio je: "Ovo je uistinu povijesni događaj, ne samo za globalno tržište već i za sve nas u Rusiji i Kini. Ovim korakom naša strateška suradnja u energetici podiže se na jednu novu razinu i približava nas bliže našem zajedničkom cilju koji smo definirali s predsjednikom Xi Jinpingom - da naša bilateralna trgovina do 2024. godine iznosi 200 milijardi USD".
Dakako, za Rusiju je energetika i dalje daleko najvažniji izvoz što možemo vidjeti i iz priloženog grafikona:
Ruski izvoz prema industriji (izvor: The Observatory of Economic Complexity)
Čisto komparacije radi pogledajmo i strukturu kineskog izvoza:
Kineski izvoz prema industriji (izvor: The Observatory of Economic Complexity)
... zatim i kineskog uvoza:
Kineski uvoz prema industriji (izvor: The Observatory of Economic Complexity)
Već iz ovih osnovnih podataka jasno se vidi velika kompatibilnost između Rusije i Kine - drugim riječima, Rusija ima ono što Kini jako treba, i trebat će joj još dugo vremena pošto je veliki energetski potrošač bez velikih energetskih zaliha (jedan od razloga zašto će Kina postati i postaje vodeći korisnik obnovljive energije).
Pokretanje novog plinova komentirao je i kineski predsjednik Xi koji je pak sve pratio putem video veze iz Pekinga. Istaknuo je kako je riječ o "ključnom projektu bilateralne energetske suradnje" i "primjer duboke integracije i kooperacije na obostranu korist".
Plinovod "Moć Sibira" na karti (izvor: Gazprom)
Dakako, plinovod je tek pokrenut što znači da će biti potrebno neko vrijeme prije nego dođe do svojih punih kapaciteta. Procjenjuje se kako će oko 2025. putem istog prolaziti oko 38 milijardi kubika plina godišnje, što pak znači da bi Kina do onda mogla postati drugi najveći uvoznik ruskog plina na svijetu, odmah nakon Njemačke koja je prošle godine uvezla ukupno 58,5 milijardi kubika.
Malo što na svijetu ima i toliku geopolitičku važnost kao što ima ruski plin. Naime, Rusija je 50-ih godina prošlog stoljeća počela dostavljati svoj plin zapadnoj i centralnoj Europi te je od onda Europa "ovisna" o ruskom plinu, točnije o jednoj kompaniji - ruskom energetskom divu Gazprom koji na godišnjoj razini prodaje čak 200 milijardi kubika plina.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
