Na pragu velike i neizbježne avijacijske revolucije: Povratak zračnih brodova, u putničkom, ali i teretnom prijevozu

Koja vam je prva asocijacija kad se spomenu cepelini i zračni brodovi? Početak 20. stoljeća? Zrakoplovne nesreće? Da, to su česte asocijacije pošto su se ovi veliki zrakoplovi, punjeni plinom lakšim od zraka, od početka 20. stoljeća pa do 40-ih godina koristili za prijevoz putnika, ali i u vojne svrhe. Tu su pak i nesreće koje su ostale upamćene kao ona s cepelinom Hindenburg 1937. godine ili pak britanski zračni brod R101 koji se srušio za vrijeme prvog leta 1929.

Ali to su priče iz povijesti, sada stare već gotovo cijelo stoljeće. No, priča oko zračnih brodova još nije završena, štoviše, ona se razvija i nadograđuje te bi mogla biti sastavni dio naše budućnosti. Današnji zračni brodovi su daleko naprednije verzije svojih predaka. Nadalje, predstavljaju potencijalno rješenje (ili barem dio rješenja) za problem onečišćenja okoliša koje se stvara korištenjem modernih putničkih zrakoplova.

Današnji zračni brodovi, punjeni helijem, imaju manji tzv. ugljični otisak nego druge vrste zrakoplova. Povrh toga su i manje bučni, udobniji, nisu toliko skučeni...

Ali mogu li zračni brodovi današnjice (i vrlo bliske budućnosti) zaista biti sve u jednom - ekološki prihvatljiviji, sigurni, ali i brzi? Da, novi zračni brodovi imaju potencijal potpuno promijeniti avijaciju kakvu poznajemo.

Nije tajna da je jedan od najvećih zagađivača u današnjem svijetu komercijalni putnički zrakoplov. Naravno, najbolje što bismo mogli učiniti za prirodu je jednostavno posve obustaviti korištenje aviona, ali, jasno, šanse da će se to dogoditi su nikakve. Danas je jednostavno nemoguće zamisliti svijet bez zračnog prometa...

Ipak, to ne znači da se situacija treba ostaviti kakva jest. Ako je čak i manji napredak moguć svakako je potreban, a kompanije već neko vrijeme rade u potrazi za alternativama koje bi bile sigurnije za okoliš te u isto vrijeme možda čak i prikladnije za transfer putnika.

Ulazak u potencijalnu eru zračnih brodova nekima će se možda učiniti kao nešto novo, no to je zapravo u osnovi stari koncept koji datira još iz 18. stoljeća. Naime, 1783. dvojica braće u Francuskoj, Joseph i Étienne Montgolfier, dizajnirali su prvi balon na vrući zrak. Kasnije, na samom početku 20. stoljeća, 1900. godine, njemački vojni oficir Ferdinand Zeppelin osmislio je rigidni zračni brod te ga je nazvao po sebi. Ti njemački zračni brodovi bili su toliko popularni da je naziv "cepelin" ostao do danas.

No, onda se 1937. dogodila katastrofa s jednim od cepelina, Hindenburgom. Nakon toga su se zračni brodovi jednostavno prestali koristiti. Zašto je taj jedan tragičan incident uzrokovao takav nagli rez? Više je razloga, no jedan je svakako i činjenica da je tragedija Hindenburga zabilježena na kameri te je snimka prikazivana u javnosti. Hindenburg u plamenu mnoge je šokirao.

Hindenburg u plamenu

Od onda jednostavno zračnih brodova više nema, osim u povijesnim i fantastičnim knjigama i filmovima, eventualno se neki koriste kao velike reklame na nebu. No, nitko više nigdje ne putuje zračnim brodovima. Koriste se samo baloni na vrući zrak za razgledavanje pejzaža, no to je najčešće samo turistička ponuda.

I može li se to zaista radikalno promijeniti? Neki su uvjereni da će budućnost sigurno (ponovno) pripadati zračnim brodovima.

Kako bi uopće izgledali zračni brodovi današnjice? Bili bi punjeni s helijem koji je lakši od zraka, a kretali bi se uz pomoć motora koji koriste kombinaciju električnog motora i motora s unutarnjim izgaranjem. Pritom valja spomenuti kako brojne kompanije nastoje do 2030. proizvesti zračni brod koji bi bio u potpunosti upravljan motorom na struju. Ali i prije te inovacije zračni brod već sada proizvodi čak 90% manje emisije ugljika u usporedbi s avionima koje stalno gledamo na nebu.

Putovanje zračnim brodom bit će jedno sasvim drugačije iskustvo, gotovo u potpunosti bez buke putovat će se kroz oblake! Današnji modeli mogu prevoziti oko 20 putnika, no u planu su novi, veći, koji bi mogli prevoziti i do 100 putnika.

Zračni brodovi imaju i brojne druge prednosti. Primjerice, sa zračnim brodom se može sletjeti skoro bilo gdje za razliku od komercijalnih aviona koji moraju imati piste. To znači da mogu slijetati bliže samim gradovima.

I kad se prvi putnički zračni brodovi mogu očekivati? Zapravo uskoro. Jedan od prvih perspektivnih modela je Airlander 10 britanske kompanije Hybrid Air Vehicles (HAV) koju je 2007. osnovao poznata ličnost u svijetu avijacije, Roger Munk. Njihov Airlander 10 ima hibridni model, a krase ga veliki prozori koji idu od poda do stropa dajući putnicima fascinantan pogled za vrijeme vožnje. Nadaju se da će Airlander 10 početi prometovati već od 2025. godine, a zatim imaju u planu graditi po 12 komada godišnje.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.