Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov boravio je u radnom posjetu u tri arapske monarhije: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Saudijskoj Arabiji između 9. i 11. ožujka. Tijekom boravka u potonjoj zemlji sudjelovao je na sastanku sa svojim kolegama iz Katara i Turske. Nakon tih razgovora najavljeno je uspostavljanje novog tročlanog formata savjetovanja o Siriji. Početkom godine, posjeti ministara vanjskih poslova svih gore spomenutih zemalja Moskvi prethodili su putovanju Lavrova. Iako Moskva shvaća da ne može zamijeniti američku ulogu u regiji, nada se da će zahlađenje veza između Washingtona i Rijada pomoći u jačanju vlastitog utjecaja.
Posjet ruskog ministra tim arapskim zemljama demonstracija je intenzivnih političkih i ekonomskih odnosa koje je Rusija uspjela izgraditi sa zemljama regije od 2015. godine. Te veze dokazuju važnu ulogu Rusije u politici ovog dijela svijeta. Posjet Lavrova dogodio se u kontekstu rastuće zabrinutosti arapskih država Perzijskog zaljeva promjenom politike Washingtona; s jedne strane čini se da su Sjedinjene Države odustale od strategije 'maksimalnog pritiska' na Teheran i traže dogovor o iranskom nuklearnom programu, dok se s druge strane distanciraju od Saudijske Arabije (ograničavanjem opskrbe oružjem, nametanjem sankcija , i stavljajući neformalni bojkot na prijestolonasljednika Muhammeda ibn Salmana). Rusija istražuje daljnje korake prema približavanju kraljevini zbog mogućeg slabljenju veza između Rijada i Washingtona nakon što su američke obavještajne službe deklasificirale izvještaj 25. veljače ocjenjujući da je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio umiješan u atentat na saudijskog novinara Jamala Khashoggija. Ranije u veljači, Bijela kuća je izjavila da će predsjednik Joe Biden voditi diplomaciju preko saudijskog kralja Salmana bin Abdulazizija umjesto prijestolonasljednika, za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. "Od početka smo jasno stavili do znanja da ćemo kalibrirati naš odnos sa Saudijskom Arabijom", rekla je novinarima glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Jedan od strateških ciljeva ruske politike u regiji bio je slabljenje neformalnog američko-arapskog saveza protiv Irana u Perzijskom zaljevu. Moskva, koja održava bliske odnose s Teheranom, pokušava uvjeriti arapske države da se distanciraju od Sjedinjenih Država i traže izravan sporazum s Iranom u okviru koncepta sustava kolektivne sigurnosti u zaljevskoj regiji, koji je predložila prije mnogo godina i ponovno iznijela kao prijedlog 2019. Međutim, ne čini se da su ove inicijative naišle na plodno tlo u regiji: arapske monarhije su previše nepovjerljive prema Teheranu, temeljeći svoju sigurnost na odnosima s Washingtonom. U međuvremenu Rusija, ne stavljajući se ni na jednu stranu sukoba i održavajući dobre odnose i s Iranom i s arapskim monarhijama, maksimizira svoj utjecaj u regiji i povećava svoju vrijednost u očima svakog dionika.
Situacija u Siriji bila je važna tema razgovora Lavrova s domaćinima, kao i tijekom trojnog sastanka u Kataru, uključujući turskog ministra vanjskih poslova Mevlüta Çavuşoğlua. Tijekom rata u Siriji, arapske države koje je Lavrov upravo posjetio podržale su oporbu protiv Assada i nastojale ukloniti predsjednika al-Assada s vlasti, percipirajući sukob u Siriji kroz prizmu njihovog suparništva s Iranom (koji je bio glavni Assadov saveznik, zajedno s Rusijom). Sada Moskva traži od arapskih monarhija da se pomire s vojnim porazom oporbe i priznaju režim. Konkretno, pozvali su na obnavljanje mjesta Sirije u Arapskoj ligi i ponovnu uspostavu ekonomskih odnosa s njom; također žele da arapske monarhije daju svoj doprinos financiranju procesa poslijeratne obnove i nagovaranju oporbe da prihvati Assadove uvjete u pregovaračkom procesu pod pokroviteljstvom UN-a koji bi politički okončao unutarnji sukob u zemlji. Moskva se nada da će to postići novi trojni format za konzultacije o Siriji koji je uspostavljen na sastanku u Kataru.
Ova bi skupina nadopunila takozvani konzultativni format Astana koji su 2016. stvorile Rusija, Turska i Iran. Na taj način Moskva također pokušava uključiti barem jednu od sunitskih arapskih država u proces rješavanja sirijskog sukoba. Za sada se Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su otvorili veleposlanstvo u Damasku 2018. godine, pokazuju najosjetljivijim nagovorima Moskve; UAE sada pozivaju na povratak Sirije u Arapsku ligu i javno su osudili američke ekonomske sankcije protiv Assadovog režima. Ipak, izgledi za političko rješenje sirijskog sukoba ostaju iluzorni: ni Rijad, ni Ankara, niti zapadne prijestolnice nisu spremni priznati Bashara al-Assada kao legitimnog predsjednika zemlje.
Odnosi Rusije s arapskim državama Perzijskog zaljeva također rastu na gospodarskom značaju. Njezin najveći trgovinski partner u regiji su Ujedinjeni Arapski Emirati: prema podacima za 2020. godinu, promet s ovom zemljom iznosio je 3,27 milijardi američkih dolara. Prošle godine porastao je do 78 posto, što je zemlju učinilo drugim najvećim trgovinskim partnerom Rusije (nakon Egipta i prije Izraela) na cijelom Bliskom istoku. Vrijednost trgovine sa Saudijskom Arabijom prošle je godine dosegla 1,7 milijardi američkih dolara (nakon što je promet 2014. počeo padati - na oko 700 milijuna američkih dolara u 2016. godini). No, Moskvi je važnija suradnja u ulaganjima. Već dugi niz godina pokušava privući sredstva iz arapskih monarhija Perzijskog zaljeva. Ruski fond za izravna ulaganja potpisao je sporazume i zajedničke investicijske platforme s državnim investicijskim fondovima u svim zemljama koje je Lavrov posjetio. Prema neslužbenim procjenama, ukupna ulaganja arapskih monarhija u Rusiju dosegla su iznos od oko 25 milijardi američkih dolara.
Sljedeći prioritet Rusije je suradnja sa Saudijskom Arabijom na određivanju globalnih cijena nafte (kao dio mehanizma savjetovanja OPEC + stvorenog 2016. godine). Nakon žestokog sukoba između Rijada i Moskve oko ovog pitanja u proljeće 2019. godine, dvije strane sada provode dogovore o količini proizvodnje oko kojih su se zajednički dogovorile.
Rusija također intenzivno nastoji ući na regionalno tržište oružja - najveće na svijetu. Ujedinjeni Arapski Emirati trenutno su jedini glavni kupac, a i dalje je marginalni dobavljač čak i za njih (prema SIPRI-u, samo oko 5 posto uvoza oružja iz UAE u razdoblju 2016–20 dolazi iz Rusije). Godine 2017. rusko Ministarstvo obrane potpisalo je sporazum o tehničkoj i vojnoj suradnji s Katarom (iako je ovaj stupio na snagu tek 2019.). Trenutno su u tijeku i pripreme za potpisivanje sporazuma o vojnoj suradnji sa Saudijskom Arabijom. Međutim, dosad su napori Moskve donijeli vrlo skromne rezultate. Ipak, Rijad ostaje budući partner u razvoju suradnje u obrambenoj industriji i opskrbi oružjem. Dana 20. veljače, kao rezultat pregovora koji su trajali od jeseni 2017. godine, potpisan je sporazum o zajedničkoj proizvodnji automatskih pušaka AK-103 i streljiva s malokalibarskim naoružanjem. Pitanje preseljenja većine proizvodnje komponenata u Saudijsku Arabiju i dalje je predmet pregovora. Uz to, još uvijek traju razgovori o mogućoj opskrbi ruskim oružjem; u ponudi su raketni sustavi S-400E, vođene protutenkovske rakete Kornet i raketni bacači TOS1-A.
Unatoč naporima da se pronađu područja na kojima bi Rusija mogla igrati veću ulogu u slučaju zahlađenja saudijsko-američkih odnosa, Moskva shvaća da neće moći uskoro zamijeniti Washington kao strateškog partnera za Rijad. Ipak, Rusija je spremna iskoristiti trenutnu situaciju kako bi postupno jačala rusko-saudijske veze i jačala svoje taktičke pozicije, usredotočujući se na njihovu postupnu transformaciju u strateške.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
