O narodu, tjesnacu i svijetu između njih - priča o Tajvanu: Od japanske stege, utočišta poražene nacionalističke vojske, ugrabljenog zlata, masakra, 3 desetljeća Kuomintang režima do evolucije, demokracije i mogućeg nestanka
Tajvan je ponovno u fokusu, a to obično nisu dobre vijesti jer znači da rastu napetosti na istoku Kine, ovog puta zbog posjete visoke američke dužnosnice Nancy Pelosi glavnom gradu Taipei unatoč oštrom protivljenju Pekinga. No, ovo je ujedno i idealan trenutak da se osvrnemo na sam Tajvan, njegovu povijest i kako smo došli do ovih trenutaka.
Samo jedan pogled na kartu svijeta odmah nam otkriva kako se Tajvan nalazi na izuzetno važnoj strateškoj poziciji. Odvojen je od kopnene Kine tjesnacom dužine od oko 150 kilometara. Na sjeveroistoku nalazi se Japan, tamo je na otprilike istoj udaljenosti i Korejski poluotok. Kojih 350 kilometara južno doći ćemo do Filipina...
Iako iz poprilične udaljenosti Tajvan izgleda kao samo jedan poveći otok, pod tajvanskom vlašću zapravo se nalazi čak 168 manjih otoka. Posebno je zanimljivo istaknuti kako je najveći od njih otok Kinmen koji je zapravo smješten s druge strane Tajvanskog tjesnaca, odnosno svega 19 kilometara od kineske obale! Tamo danas živi oko 130.000 stanovnika i, razumljivo, ove aktualne napetosti svakako ovdje stvaraju još i veću nervozu jer u slučaju kineske invazije teško da bi se dugo održali.
Pojedini tajvanski otoci nalaze se "ravno pred Kinom"
Dakle, moramo diferencirati između Tajvana kao zemlje - koju neki smatraju neovisnom državom, a drugi pak dijelom Narodne Republike Kine - i samog (glavnog) otoka Tajvana koji se često naziva i Formosa. Naziv je to koji je ostao još iz vremena kada su ga prvi put ugledali portugalski moreplovci te ga nazvali "Ilha Formosa" (prekrasan otok).
Sam otok nastanjen je jako dugo, najmanje 25.000 godina. Ono što je fascinantno je činjenica da se autohtono stanovništvo Tajvana održalo sve do današnjih dana iako ih nema puno. Danas predstavljaju oko 2.38% ukupne populacije otoka, odnosno oko 570.000 stanovnika.
Pripadnici autohtonog naroda Tajvana
Ali većina od današnjih 23.18 milijuna stanovnika Tajvana su zapravo Han Kinezi, zar ne? Da, velika većina, skoro 97%, a ostali su uglavnom pripadnici autohtonih naroda (koji mahom žive na istočnoj, rijeđe naseljenoj strani otoka) kojih pak ima oko 20-ak raznih skupina (najveća etnička zajednica su narod Amis kojih ima oko 150.000).
Dakle, Kinezi su u jednom trenutku prešli tjesnac i nastanili Tajvan? Upravo tako i to u periodu od 13. do 17. stoljeća, postepeno, no imigracija se ubrzava nakon što je otok postao nizozemska kolonija u 17. stoljeću. U isto vrijeme koloniju su tamo osnovali i Španjolci, ali na sjeveru otoka dok su Nizozemci zauzeli jug.
No, europske kolonije ovdje neće dugo potrajati. Naime, u to vrijeme traju borbe koje će odrediti kinesku povijest - dinastija Qing porazit će dinastiju Ming, uključujući i na prostoru Tajvana gdje je već ranije stigao general Koxinga, lojalist dinastije Ming, te je tamo uspješno porazio Nizozemce 1644. godine. Nakon što i Koxinga bude poražen, dijelovima Tajvana zavladat će kineska dinastija Qing i potrajat će to više od dva stoljeća, do dolaska možda i najvećeg kineskog rivala u istočnoj Aziji...
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
