O situacijama kad rat izlazi iz Ukrajine i širi se Europom: Putinove "oči" na Gotlandu, britanske i američke rakete na putu prema Rusiji...

Što duže traje rat u Ukrajini to su veće šanse da će jednog dana izaći iz Ukrajine. Jasno, već je izašao na teritorij Rusije, ali to ne računamo u ovom kontekstu, pošto je Rusija sudionik i pokretač ovog rata, mada bi baš taj prostor mogao u konačnici biti i katalizator za širenje rata i na druge dijelove Europe.

To je, dakako, jedan od najgorih mogućih scenarija jer ako i kad rat jednom "pobjegne" na druge dijelove Europe to znači da će se moći s popriličnom lakoćom i širiti. Dobro, tu isto treba diferencirati određena područja. Ako se rat, recimo, proširi na prostor odcjepljenje regije Pridnjestrovlje na sjeverozapadu Moldavije, to još možda bude jedan od zadnjih "nikom-ništa" koraka, jer riječ je spornom teritoriju i zemlji koja nije članica ni NATO-a ni Europske unije. Naravno, kad govorimo o stvarnom širenju rata onda ni ne mislimo na mjesta kao što je Moldavija, pa čak ni Bjelorusija, mislimo na najteži scenarij, onaj koji uključuje direktan vojni susret između Rusije i NATO bloka.

Gdje bi taj korak bio i kako bi se do njega moglo doći? Nekoliko je potencijalnih žarišta.

Krenimo s aktualnim. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je danas da će Moskva "uzvratiti udarima na britanske ciljeve" ako Ukrajina upotrijebi britansko oružje za napad na ruski teritorij. Zaharova je rekla novinarima da bi britanski ciljevi "na teritoriju Ukrajine i izvan njezinih granica" mogli biti pogođeni u takvom scenariju.

Ovo je još jedno upozorenje nakon sličnog koje je Moskva po prvi put dala ranije ovog mjeseca nakon što je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron rekao da Ukrajina ima pravo koristiti oružje, koje joj je dostavila Britanija, za gađanje ciljeva unutar Rusije.

Rusija je, očekivano, oštro reagirala na taj komentar te je navela isti kao jedan od razloga zašto je odlučila održati ovog mjeseca vježbe za simulaciju lansiranja taktičkih nuklearnih projektila. Drugi pak razlog, koji se isto uklapa u priču o širenju rata, su raniji (i ponovljeni) komentari francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je rekao kako bi trebalo razmotriti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu.

Jasno, mogućnost da će Ukrajina upotrijebiti britanske rakete za ciljanje Rusije svakako postoji. Na kraju krajeva, ako ukrajinske snage budu ciljale ruske snage na okupiranim prostorima Ukrajine Rusija to opet može prikazati kao "napad na Rusiju" jer četiri ukrajinske regije sad smatra, nakon ankesije, sastavnim dijelom Ruske Federacije.

Ako bi u bilo kojem od tih slučajeva Rusija zaista odlučila djelovati na temelju prijetnji koje je danas iznijela Marija Zaharova, da gađaju britanske ciljeve "u Ukrajini i izvan nje", to svakako zvuči kao recept za veliku ratnu eskalaciju i širenje rata izvan Ukrajine, odnosno da se rat proširi sve do direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a.

Najveći problem je vjerojatno u tome da neki kao da priželjkuju takve scenarije. To je vrlo zabrinjavajuće. Naime, bez obzira koliko puta ponovili da je Rusija ta koja je započela rat invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. godine, i koliko god ponovili da se Ukrajina ima pravo braniti, to svejedno ne može negirati činjenicu da je Rusija očito spremna i na vrlo drastične korake u slučaju da se udari na njen teritorij (onaj međunarodno priznati, ne okupirane ukrajinske regije) počnu izvoditi s naprednim zapadnim naoružanjem.

Napadi na ruski teritorij traju, naročito na prostor pogranične regije Belgorod, ali i šire. No, očito je da ti i takvi napadi neće dovesti do radikalnih ruskih reakcija. Zašto? Zato jer iako iste smatraju poprilično "nezgodnima" znaju da s takvom razinom odmazde mogu upravljati. No, ako se napredne američke i britanske rakete počnu ispaljivati na teritorij Rusije to će dovesti do nekih vrlo drugačijih i većih reakcija, onih koje su opasne po totalnu eskalaciju ovog rata.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.