Sve upućuje na to da nas u Europi čeka repriza od prošle godine kad je riječ o epidemiji koronavirusa - zbog pojave novih sojeva, ali i znatnog popuštanja mjera tijekom ljetnih (turističkih mjeseci) na jesen možemo gotovo sigurno očekivati novi val, slično kao i prošle godine. Već sada brojke o rasprostranjenosti znatno zaraznijeg delta (indijskog) soja koronavirusa sugeriraju kako je to neminovno. No, postoji jedna vrlo konkretna razlika između 2020. i 2021. godine - ove godine dostupno nam je cjepivo protiv koronavirusa, odnosno više njih. Ne i sva jer regulator Europske unije, EMA, za sad odobrava većinom samo američka cjepiva proglašavajući ih prihvatljivima. Rusko cjepivo pak, Sputnik V, prvo razvijeno cjepivo protiv koronavirusa, i dalje je "na čekanju" i čini se da će tako i ostati.
Prema nekim izvorima, ako Sputnik V i bude uvršten kao dozvoljeno cjepivo u EU onda će to vjerojatno biti tek negdje iduće godine, možda u proljeće - taman koliko će američkim cjepivima trebati da zauzmu svoje "tržište". Kako je pak moguće da EMA tako dugo čeka na odobrenje ruskog cjepiva. Koliko recenzija može trajati? Upućeni izvori navode kako EMA-i uvijek nedostaju neki dokumenti koje Rusi ili ne znaju ili pak neće ispuniti.
Sve u svemu, kad proboj ide samo po političkoj liniji rusko cjepivo je dospjelo tamo gdje je jedino i moglo, do Mađarske, dalje nema prostora za ulazak.
Zemlje članice EU pak tvrde kako im je jako stalo procijepiti vlastitu populaciju. U tom kontekstu vrlo je glup potez odustajanja od ruskog cjepiva jer bi odobrenjem istog brzo dobili nove cijepljene koji su možda zbog ovog ili onog razloga skeptični prema američkim mRNA cjepivima (Moderna i Pfizer). Ali tu su zato i Johnson & Johnson te AstraZeneca, "klasična" cjepiva, zašto se ovi skeptični prema mRNA ne cijepe njima? Možda zato što imaju određene probleme - čak i proizvođači ova dva cjepiva objavili su kako razmatraju promjenu svojih proizvoda kako bi eliminirali probleme kao što su zgrušavanje krvi itd.
Ne treba posebno pojašnjavati otkud dolazi skepticizam što se tiče cijepljenja. Jasno, uvijek će postojati jedna marginalna skupina koja je cjepiva još i prije ove pandemije stavila na poduži popis raznih teorija zavjere. Ne govorimo danas o njima, govorimo o brojnim "običnim" ljudima koji su donijeli odluku da se neće cijepiti (bar ne tako brzo) i s kojima države, neke, ovih dana kreću u "rat".
Naravno, pristupi se razlikuju, čak i na vrhu Europe. Tako imamo jednu Francusku gdje je predsjednik Emmanuel Macron najavio kako uvodi obavezno cijepljenje u nekoliko sektora. Uz to još uvodi niz mjera koje bi trebale necijepljenima život učiniti toliko nepodnošljivim da se na kraju "iz očaja" ipak cijepe.
S druge strane pak imamo Njemačku gdje je tamošnja kancelarka Angela Merkel poručila kako Njemačka nikad neće uvoditi obavezno cijepljenje, čak niti u sektoru zdravstva. "Takav potez slomio bi povjerenje javnosti. Ljudi moraju sami za sebe odlučiti hoće li se cijepiti", istaknula je Merkel.
Otkud razlika u stavovima? Je li ovdje na snazi isti zahtjev, ali upućen s dvije obrnute psihologije? Možda Macron misli da Francuzima treba malo "prisile" dok Merkel smatra da će se Nijemci više cijepiti ako znaju da nisu prisiljeni?
I izvan konteksta ove pandemije bit će zanimljivo vidjeti koje će se zemlje odlučiti na civiliziranu kampanju bez prisile, a koje će ići "đonom na narod".
Spomenimo pritom kako je Francuska do sada u potpunosti cijepila (dakle, riječ je o osobama koje su primile dvije doze) 36.4% stanovništva. Njemačka pak stoji bolje, tamo je u potpunosti cijepljeno 42.7%. Ipak, razlika nije tako velika da bi uvjetovala toliko različiti pristup.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
