Dok su se u ostatku svijeta spominjale poprilično pesimistične projekcije oko toga kad bi učinkovito cjepivo protiv koronavirusa moglo biti dostupno (neki su spominjali i 2022. kao "realan datum"), Rusija je poprilično šokirala svjetsku znanstvenu zajednicu objavivši kako su oni već proizveli cjepivo, prvo cjepivo protiv koronavirusa na svijetu - Sputnik-V.
Bio je to trijumfalan trenutak za Moskvu, ali nije dugo trajao. Cjepivo je registrirano još 11. kolovoza, ali do sad cijepljeno je svega oko 100,000 ljudi što je poprilično mala brojka za oko 140 milijuna ruskih državljana.
Dakako, sama činjenica da je riječ o "ruskom cjepivu" značila je da će se isto naći na meti kritike od prvog dana, to je već politička, a ne znanstvena stvar. No, razloga za kritiku zaista je i bilo. Naime, Rusija je registrirala svoje cjepivo mimo klasičnog protokola koji predviđa tri testne faze, odnosno zadnju, onu koja uključuje najveći broj volontera, su jednostavno preskočili - odnosno nisu, nastavili su je, ali nakon što su proglasili cjepivo "gotovim".
Što su time zapravo dobili? PR pobjedu? Možda, ali - kako ćemo vidjeti - ta brzina će ih dugoročno koštati. Kao prvo, preskakanjem treće faze ispalo je da Rusija samo želi biti "prva" u velikoj utrci po pitanju koja zemlja će najprije proizvesti učinkovito cjepivo. I možda je Rusija to i uspjela, ali sama činjenica da je do tog uspjeha pokušala doći na blef koštalo ju je kredibiliteta, a u ovoj priči kredibilitet je usko povezan s velikim poslom za koji se bore najveće sile. Nemojmo zaboraviti da će se u konačnici možda morati cijepiti cijeli svijet, a to je puno novca u džepove onih koji budu plasirali najviše doza cjepiva.
U ovom trenutku zapravo se za niti jedno cjepivo, a sada ih je "u igri" već nekoliko, ne može reći koliko je kvalitetno/učinkovito i hoće li izazvati veće nuspojave kod ljudi. Jučer su u Britaniji dvije osobe imale simptome srednje težine nakon cijepljenja cjepivom Pfizer-BioNTech te je britanska regulatorska agencija odmah izdala upozorenje da se cijepiti ne bi trebale osobe koje imaju povijest alergijskih reakcija. No, na taj način, iako možda na prvu tako ne zvuči, Pfizer-BioNTech si je podigao kredibilitet, pa i Britanija pošto su promptno reagirali samo na dva slučaja.
Kod ruskog "ekspresnog" odobrenja cjepiva problem je dvostruk, eksterni i interni - naime, domaća skepsa prema cjepivu još se dodatno povećala zbog tako ranog odobrenja.
Na idućem grafikonu imamo prikaz opsežne ankete koju je tijekom zadnjih mjeseci globalno provela agencija Ipsos po pitanju povjerenja građana 27 zemalja glede cijepljenja. Imajući u vidu aktualnu situaciju može se komotno reći da se ovdje radi i o pitanju povjerenja građana prema vlastima. Kao što ćemo vidjeti, najspremniji cijepiti se protiv koronavirusa su Kinezi dok su u Rusiji najskeptičniji.
"Ako bi cjepivo za COVID-19 bilo dostupno onda bih se cijepio" - ponuđeni odgovori su "čvrsto se slažem", "donekle se slažem", "donekle se ne slažem" i "čvrsto se ne slažem" (izvor: IPSOS)Ukupno gledajući postotak ruskih državljana koji je spreman cijepiti se iznosi svega 54%. Loše po tom pitanju (ispod 60%) stoje i Poljska, Mađarska i Francuska. Među europskim zemljama najveće povjerenje je u Britaniji (85% je spremno cijepiti se).
Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja, Levada, daje još gore brojke kada je riječ o povjerenju - prema njihovom istraživanju svega 27% Rusa vjeruje u službene brojke po pitanju zaraze (zaraženi i preminuli) koje iznose državni organi. Među ovom velikom većinom koja ne vjeruje, oko pola smatra da su brojke prevelike, a druga polovica pak da su premale.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
