Ogromna važnost deviznih rezervi: Zašto države posjeduju i gomilaju strane valute? Za što ih koriste i gdje ih skladište? I kako je Rusija, koja je skupila stotine milijardi USD, ostala bez svega

Zašto države posjeduju (a često i gomilaju) strane valute, odnosno devizne rezerve? Zbog vlastite ekonomske sigurnosti, dakako. Pojasnit ćemo stvar u nekoliko vrlo jednostavnih primjera. Uzmimo Hrvatsku kao primjer. Recimo da nacionalna valuta, kuna, upadne u probleme. Centralna banka kreće u akciju s ciljem stabilizacije valute, ali kako voditi ekonomiju u međuvremenu? U takvoj situaciji jako dobro bi bilo imati zalihe stranih valuta na dohvat ruke jer s njima možemo - dok traje kriza - bar na neko vrijeme, spriječiti izbijanje još većeg kaosa.

U prethodnim tekstovima spomenuli smo kako se danas sve države zadužuju i to je danas općeprihvaćeni način razvoja ekonomije (možda fundamentalno pogrešan, ali tako je, budućnost će donijeti sud). Ali svaki put kad se zadužujemo moramo taj novac i vraćati (s kamatama). Zadužujemo se vani tako da moramo prihvatiti zaduživanje u tamošnjim valutama. Ako se zadužimo na američkom financijskom tržištu (čest slučaj diljem svijeta) to znači da moramo svoje dugove vraćati u američkim dolarima. Ali otkud nam dolari? Radimo na tome. Za početak gledamo kako izvesti što više proizvoda/usluga na samo američko tržište, a i bilo gdje drugdje gdje su nam kupci voljni dati dolare. S tim novcem onda plaćamo natrag svoja dugovanja.

No, ako nam se dogodi kriza i nema dolara? Američki vjerovnici neće imati previše razumijevanja, oni žele svoje USD u točno vrijeme. Ako ih nemamo može nam se dogoditi financijski bankrot države, a to je stanje koje bi nas unazadilo godinama, možda i desetljećima. Zato (ali ne samo zato) radimo na tome da imamo zalihu stranih valuta. To može biti doslovno i gotovina, ali u pravilu nije već su to primarno vrijednosni papiri, odnosno potvrde da posjedujemo toliko i toliko dolara. Tko "mi"? Ne baš mi, ali naša centralna banka. Njena je zadaća, jedna od mnogih, da održava "zdravu količinu" deviznih rezervi.

Kojih valuta? Prije svega američki dolar, pošto je on i dalje najveća globalna valuta i najčešće se trguje u dolarima (primjerice naftu, koju svi trebamo, najčešće možemo kupiti isključivo u američkim dolarima - što je pak rezultat dogovora između SAD-a i Saudijske Arabije od prije više desetljeća, zato takav dolar nazivamo "petro-dolar"). Iduća valuta koju je svakako dobro imati je euro, a zatim se često u "miks" još dodaje i japanski jen.

Je li uvijek bilo tako? Ne baš, moglo bi se reći da je gomilanje deviznih rezervi (često se označavaju s FX - skraćeno od "foreign exchange") postalo "trendi" otkako su se počele gomilati financijske krize (okvirno zadnjih 50-ak godina).

Valja paziti na terminologiju da ista ne postane zbunjujuća. Kad govorimo o deviznim rezervama onda govorimo o novcu kojeg u stranoj valuti posjeduje neka centralna banka - i to je (pojednostavljeno) to. No, pošto se često za te rezerve koristi naziv FX mnogi to brkaju s FOREX-om. FOREX je nešto drugo (kratica za "foreign exchange market") - to je devizno tržište. Govorit ćemo o njemu u nekom idućem tekstu, spomenimo za sad samo da je riječ o tržištu (nalik burzi) gdje država, banka, ali i vi osobno, možete trgovati novcem. Tamo možete recimo mijenjati eure za dolare, dolara za jene itd. Ne, FOREX nije mjenjačnica kakvu ćete naći pored tržnice u kvartu, FOREX je više tržište za zarađivanje od promjene tečaja. Recimo ako imate osjećaj da će dolar nastaviti rasti onda tamo kupite dolare i kasnije ih mijenjate, recimo, u eure. Zvuči pomalo komplicirano, ali nije, kako smo i rekli, u jednom od narednih tekstova bavit ćemo se samo FOREX-om.

Uglavnom, devizne rezerve su novac u stranim valutama koji posjeduje centralna banka. No, u brojnim izvještajima sigurno ćete vidjeti da se za to također koristi oznaka "forex" što je dosta nezgodno, ali eto, što je tu je.

A koliko centralne banke danas imaju stranog novca? Pogledajmo par primjera. Apsolutni rekorder je Kina čija centralna banka (Narodna banka Kine) drži čak 3.3 bilijuna USD (ovdje USD koristimo kao prikaz vrijednosti, ali uz to većina stranih valuta u vlasništvu kineske centralne banke jest u američkim dolarima). Što će pak Kini svi ti silni dolari? Dobro će im doći. Za početak da im olakšava međunarodnu trgovinu koja se i dalje uvelike odvija u američkim dolarima.

A spada li i fizičko zlato u ove rezerve? Najčešće da, iako to ovisi od centralne banke do centralne banke hoće li zlato biti prikazano u sklopu ovog izvještaja ili neće. U slučaju Kine je prikazano.

Na drugom mjestu nalazi se Japan koji ima 1.3 bilijuna USD deviznih rezervi. Slijedi Švicarska s oko 1 bilijun USD, a nakon nje na (poprilično udaljenom) četvrtom mjestu nalazi se Indija s oko 593 milijarde USD. Odmah nakon nje je Rusija s oko 585 milijardi USD - i o njoj ćemo pričati malo niže!

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.