Praznovjerje je izdržljivo, a neka praznovjerja traju stoljećima iako su se inicijalni razlozi zbog njih već počeli zaboravljati. Isto vrijedi i za jednu specifičnu kombinaciju dana i datuma - petak 13, koji pada i na današnji dan. Zašto se petak 13 smatra tako nesretnim danom i kako je sve počelo?
Dakako, danas on poprima jednu dodatnu, stvarnu, neugodnu dimenziju zbog širenja koronavirusa svijetom, a upravo na današnji dan počela se širiti i veća panika Hrvatskom što se moglo vidjeti u sinoćnjoj "navali" na dućane i brzinsko pražnjenje polica. Cijela Europa u ovom trenutku strahuje od "talijanskog scenarija" gdje je cijela zemlja već stavljena u karantenu i gdje se kretanje sve strože ograničava.
Što se tiče "petka 13-og" kroz povijest su se, očekivano, pojavljivale razne asocijacije koje su "obnavljale" strah od ovog dana. Vjeruje se kako je sve počelo s pričom iz Biblije o Posljednjoj večeri. Naime, na istoj je bilo nazočno 13 osoba - Isus Krist i njegovih 12 učenika. Broj 13 se stoga veže uz jednog od prisutnih, izdajnika, dakako to je bio Juda Iškariotski koji je Isusa predao Farizejima za 30 srebrnjaka. Nadalje, vjeruje se kako je Isus razapet na križu u petak. Dan i broj su se tako "spojili".
No, to nije jedina referenca na temelju koje je "petak 13" ostao zapamćen kao "jako loš dan". Naime, možda još važnija bila je ona iz 1307. godine, 13. listopada (bio je petak, dakako), kada je francuski kralj Filip IV dao uhititi stotine vitezova Templara - i to po nalogu pape (Klementa V).
Službenog naziva "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama", poznati kao "Templari" bili su katolički viteški red koji je osnovan 1119. godine, a 20 godina kasnije, 1139. papa Inocent II dodatno ih je priznao bulom (Omne datum optimum pape).
S kojim ciljem je osnovan ovaj viteški red, tko ga je osnovao, i u kojem vremenskom kontekstu? Red je osnovao plemić Hugo de Payens, a sjedište je bilo u Jeruzalemu, pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, Templum Salomonis, po čemu je red i dobio ime. Naime, osnovani su godinu dana nakon Prvog križarskog rata s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice i pruže sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegovog osvajanja.
Dakle, papa (Inocent II) ih je priznao i papa (Klement V) ih je eliminirao kojih 200 godina kasnije, zašto? Zato jer su postali moćni i vrlo utjecajni... Kroz tih dvjestotinjak godina njihov broj je nabujao, a njihovi članovi postali su jako bogati. Naime, Templari su postali vrlo utjecajni na prostoru jedne ključne domene - financija.
Kao što i znamo, razne skupine koje su postale utjecajni financijeri kroz povijest su "platili glavom" od strane drugih koji su se željeli domoći njihovog bogatstva i njihove moći...
Dakako, bili su i pravi vitezovi, ali tek dio njih - sa svojim prepoznatljivim bijelim mantijama s crvenim križom bili su među najboljim borcima za vrijeme Križarskih ratova. Počeli jesu kao vojni red, ali uskoro je svega samo oko 10% njihovog članstva otpadalo na iskusne borce, ostalih 90% bavilo se drugim stvarima - razvijali su inovativne tehnike financija koje će postati temelj ranog bankarstva.
Templari su imali oko 1,000 zapovjednih centara i utvrda diljem Europe i Svete zemlje, a imajući u vidu da su se najviše bavili financijama i ekonomijom može se argumentirati kako su vitezovi Templari bili prva multinacionalna korporacija!
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
