Glavni strateg Bijele kuće Steve Bannon ima sve više smrknuto lice. Prema medijskim napisima, njegov posao se nalazi u opasnosti. Prvo je maknut iz Vijeća za nacionalnu sigurnost, a potom je kao pripadnik alt-right (alternativne desnice) i poznati provokator doživio slom svog utjecaja na politike vlade Donalda Trumpa. Alt-right je žestoko kritizirao Trumpovu odluku interventne akcije u Siriji, te smatra da je 'njihov odabranik' u Bijeloj kući izdao ideju koju su Bannon i njegovi pobornici nastojali pronijeti u Washingtonu. U Uredu predsjednika, međutim, Bannon se suočio s daleko umjerenijim političkim i vjerskim idejama i pravcima djelovanja, pa samoproglašeni nasljednik Dicka Cheneya, Dartha Vadera i Sotone, koji poziva na dekonstrukciju administrativne države, polako razmišlja što će raditi u budućnosti.
Mnogi danas smatraju da je shvaćanje Bannona ujedno shvaćanje alt-righta. No, alt-right je sve samo ne homogena ideja neke nove ili alternativne američke desnice; primjerice, sam nekadašnji Bannonov zaposlenik u Breitbart Newsu Milo Yiannopoulos i sam Bannon imaju mnoge dijametralno suprotne stavove, iako su obojica korifeji alt-righta. No, razumjeti Bannonov stav ujedno može protumačiti jednu cijelu struju koja želi zadobiti što više moći u Bijeloj kući.
Većina Bannonovih stavova temelji se na njegovoj religijskoj ideologiji. I dok se smatra katolikom, malo katolika bi prepoznalo svoje vrijednosti u Bannonu. Umjesto toga, on ima neke izražene kršćanske ideje koje su zamračene dualizmom i crno-bijelim viđenjem svijeta. Tako, primjerice, Bannon ima izrazito negativno viđenje islama te koristi apokaliptičan povijesni narativ koji se temelji na neprovjerenim pričama i povijesnim zabludama.
Sve se to može vidjeti u njegovim dokumentarcima koje je stvarao početkom 2000-ih. Primjerice, dokumentarac 'In the Face of Evil' iz 2004. slavi Ronalda Reagana kao spasitelja dvadesetog stoljeća, u kojemu su se namnožile povijesne opasnosti nacizma, boljševizma, komunizma, Sovjetskog Saveza; svi oni su htjeli kontrolirati državu i moć kao svoj konačni cilj. Danas je taj 'vuk pred vratima', kako se najavljuje u filmu, jasno definiran kao islam. Ovaj odnos Dobra i Zla postoji u mnogim Bannonovim filmovima, a islam postaje sada glavnim predstavnikom 'Zla'. Prema njegovom mišljenju, judeokršćanski svijet se raspada i zbog gubitka tradicionalnih vrijednosti i zbog prijetnje vanjskih snaga, prije svega islamskog ekstremizma.
Kad je 2012. preuzeo čelno mjesto u Breitbart Newsu, alt-right ga je iskoristio kao odličnu platformu s koje se izražavala iznimno negativna, monolitna i homogena vizija islama. Mnogi Breitbartovi novinari su s ogorčenjem pisali o islamu i izražavali svoju osobnu islamofobiju, posebice naglašavajući razarajući učinak muslimanskih imigranata, njihovu mržnju prema svemu kršćanskom i njihovu sklonost kulturi nasilja i silovanja. U svom tom svjetonazoru glavna je dihotomija između dobrog kršćanstva i zlog islama, kao što je to Bannon slavno ukazao na susretu u Vatikanu 2014., kada je konzervativna katolička skupina Institut ljudskog dostojanstva održala konferenciju o siromaštvu. U tom govoru je Bannon iznio niz svojih stajališta koji ga opisuju kao 'crkvenog militanta' koji vodi široku, povijesnu i vjersku borbu protiv neprijatelja Zapada.
Taj Zapad pati od pojačane sekularnosti i krivog oblika kapitalizma. Bannon zagovara prosvijećeni oblik judeokršćanskog kapitalizma koji time može biti osnovica i glavni pokretač zapadne civilizacije. Takav prosvijećeni kapitalizam je sada u ozbiljnoj krizi i moralnom padu zbog rasta sekularizma, koji je oslabio judeokršćanski svijet i njegovu spremnost na vlastitu obranu. No, Bannon u istu kategoriju ne uključuje kapitalizam drugih religijskih i političkih sustava. Udaljuje se od državnog kapitalizma u Kini i Rusiji, smatrajući ih autoritarnim, protiv individualizma i stoga što stvaraju bogatstvo samo za neke. Ujedno, Bannon odbacuje libertarijanski i sekularni kapitalizma u kojem se hvali pojedinac, ali nema religijske dimenzije.
Tzv. prosvijećeni kapitalizam je stožerno dobro u suvremenom svijetu, dok je 'islamski fašizam' glavno zlo, jer počiva na perverznom obliku religije. U svom vatikanskom govoru Bannon upozorava da je Zapad u izravnom ratu s džihadističkim islamskim fašizmom koji metastazira daleko brže nego što zapadne vlade to mogu pratiti. Ovaj rat uspoređuje s nekadašnjim sukobima kršćanske Europe i islamskog širenja na Balkan i u Francusku. U cijeloj toj borbi protiv 'islamskog fašizma' Bannon i alt-right često mijenja pojmove, te se čini da govore o islamu u cjelini. Sve to upotpunjava ponekad proturječne poveznice krajnje desnog nacionalizma, pseudopovijesnih narativa, islamofobije i duboko binarnog svjetonazora koji tvore današnji alt-right u Bijeloj kući. Posljednji takav stanovnik ove kuće u Washingtonu bio je George W Bush, koji također koristi snažne religijske simbole u svojoj retorici. No, Bannon je u svim tim pogledima daleko radikalniji.
Binarna logika Dobra i Zla se lako može koristiti za opravdanje raznolikih materijalnih agendi. Kada se jedna politička formacija identificira kao Dobra, a njezina protivnica kao metafizičko Zlo, onda se otvaraju vrata nizu aktivnosti kao što su smanjivanje građanskih sloboda, štednja u javnim izdatcima države i ratna djelovanja iz predostrožnosti. I nije teško prepoznati Bannonov utjecaj u ranim politikama Trumpove administracije, jer je Bannon zapravo jedan od sastavljača Trumpovog inauguralnog govora. Bannonova je ideja 'America first', u kojoj on vidi od Boga izabrano i 'posve nezaustavljivu' naciju. I upravo je Bannon pozvao na posvemašnje zaustavljanje ulaska muslimana u SAD, što je potom dovelo do zabrane putovanja iz šest muslimanskih zemalja.
Ali izbacivanje Bannona iz Vijeća za nacionalnu sigurnost može biti naznaka da njegova ekstremna ideologija nije više u potpunosti dobrodošla pod novim savjetnikom za nacionalnu sigurnost McMasterom. Bannon ostaje glavnim strategom Bijele kuće, blizak predsjedniku, no i tamo se mora suočavati s daleko umjerenijim glasovima. Alt-right se polako marginalizira; njihovi protivnici uvjerili su Trumpa da pozicije alt-righta vode u smanjeni rejting, neučinkovitost i smanjenu moć unutar zemlje, ali i izvan nje. Zbog toga se američki predsjednik okrenuo standardnim i čvrstim konzervativnim pozicijama. Umjesto Breitbarta, u Bijeloj kući se sada više prati Fox News i takav narativ, s potencijalno teškim gospodarskim posljedicama, odbacivanjem istinitosti ekološke krize, napuštanja bijelog nacionalizma u korist konzervativnog korporativizma, te smanjivanje rasističkih i ksenofobnih nastupa. I dalje se tu nalaze loše crte tradicionalnih konzervativnih politika Republikanske stranke, ali više nisu prisutni ekstremni vidovi i utjecaji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
