Dvotrećinskom većinom glasova država na zasjedanju Glavne skupštine UN u četvrtak, 138 za, devet protiv i 41 suzdržana, uz pet država koje nisu glasale, Palestini je priznat status države-promatrača u Ujedinjenim narodima. Tisuće ljudi slavile su priznanje državnosti Palestine dugo u noć u Ramallahu, sjedištu Palestinske samouprave.
Glasanje u Glavnoj skupštini održalo se na "Međunarodni dan solidarnosti s palestinskim narodom", za koji je uzet 29. studenog, dan na koji je 1947. godine UN-ova Glavna skupština Rezolucijom 181 donijela odluku o podjeli Palestine i stvaranju "židovske države" i "arapske države", uz Jeruzalem pod međunarodnom upravom. Rezolucija 181 o stvaranju dvije države nikad nije provedena: niti je stvorena "arapska država", niti su poštovane granice iz plana podjele, prema kojima bi, primjerice, Haifa pripala Palestini. U arapsko-izraelskom Šestodnevnom ratu u lipnju 1967. godine, Izrael je okupirao i ostatke ostataka Palestine, što će reći Zapadnu obalu i Pojas Gaze.
"Na ovaj dan prije 65 godina, Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju 181, kojom je podijeljena povijesna zemlja Palestina u dvije države, postavši rodni list za Izrael", rekao je predsjednik Palestinske samouprave, Mahmoud Abbas, u govoru pred Glavnom skupštinom UN prije glasanja.
"Nismo ovdje došli tražiti delegitimaciju države utemeljene prije puno godina, a to je Izrael; radije, došli smo potvrditi legitimitet države koja sada mora postići svoju neovisnost, a to je Palestina", poručio je predsjednik Abbas.
"Glavna skupština danas je pozvana izdati rodni list stvarnosti države Palestine", rekao je Abbas.
"Nećemo prihvatiti ništa manje od neovisnosti države Palestine, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom, na cijelom palestinskom teritoriju okupiranom 1967., kako bismo živjeli u miru i sigurnosti pored države Izrael", nastavio je palestinski predsjednik, dodavši kako će inzistirati na pravu prognanih Palestinaca na povratak u Izrael, u skladu s Rezolucijom 194 Glavne skupštine UN.
Abbas se osvrnuo i na nedavni sukob u pojasu Gaze, kada je ubijeno 168 Palestinaca. "Izraelska agresija protiv našeg naroda u Pojasu Gaze još jedanput je potvrdila hitnu i tešku potrebu završetka izraelske okupacije i potrebu da naši ljudi dobiju svoju slobodu i neovisnost. Ova agresija također potvrđuje privrženost izraelske vlade politici okupacije, brutalne sile i rata, što, s druge strane, obvezuje međunarodnu zajednicu da ponese svoju odgovornost prema palestinskom narodu i miru".
Palestinski je predsjednik u svom govoru pred Skupštinom rekao kako je uvjerenje izraelske vlade da stoji "iznad zakona" i da ima "imunitet od odgovornosti i posljedica" razlog da Izrael "naočigled nastavlja s agresivnim politikama i počinjenjem ratnih zločina".
"Došao je trenutak da svijet jasno kaže: Dosta agresije, (ilegalnih) naselja i okupacije", zaključio je Mahmoud Abbas.
Iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ubrzo je poslano priopćenje, u kojemu izraelski premijer kaže kako "to nisu riječi čovjeka koji želi mir", te da su Abbasove izjave "neprijateljske i otrovne" i pune "neprijateljske propagande", prenosi Reuters.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
