S vremena na vrijeme skoro svi ukrajinski saveznici upozorili su na opasnost da bi se rat mogao iz Ukrajine proširiti na ostatak Europe (ili i šire). I dok su neki oprezno nedorečeni pa samo upozoravaju na to kao na potencijalnu opasnost koju bi trebalo spriječiti (Mađarska, Slovačka, Turska, Austrija, Italija...), tri bivše sovjetske baltičke republike - Estonija, Litva, Latvija - idu nekoliko koraka dalje te na daljnju rusku agresiju, ona koja prema njima stiže nakon eventualnog ukrajinskog poraza, upozoravaju gotovo svakog dana.
Najnovije upozorenje dolazi u zajedničkoj poruci sve trojice baltičkih ambasadora u Londonu. Poručili su kako NATO mora biti spreman na to da će Rusija pokrenuti, kako tvrde, "egzistencijalni rat" protiv baltičkih zemalja. Nadalje, tvrde da će Rusija u taj rat krenuti na temelju "oluje dezinformacija".
Troje ambasadora objavilo je svoje upozorenje u zajedničkom tekstu za britanski list The Sunday Telegraph. Navode kako bi se Rusija mogla "brzo prebaciti" s Ukrajine na invaziju Baltika.
No, imajući u vidu da su sve tri NATO članice, a samim time dio su NATO kolektivne obrane, nije li možda ovdje ipak prisutan jedan izraženi subjektivni element kad govore o Rusiji? Vjerojatno, što donekle i sami priznaju ističući u zajedničkom obraćanju da "Putinova brutalizacija Ukrajine podsjeća na najmračnije vrijeme okupacije u vrijeme Staljina". Dakako, troje - Viljar Lubi iz Estonije, Ivita Burmistre iz Latvije, i Lina Zigmantaite iz Litve - polaze od vlastite, odnosno trenutačno dominantne baltičke povijesne pozicije da su njihove zemlje bile pod "ruskom okupacijom" za vrijeme SSSR-a.
Stvari nisu baš tako jednostavne i iz takvog stava bi se dalo zaključiti da u baltičkim zemljama uopće nije bilo komunističke ideologije mimo utjecaja iz Moskve. Ipak, i teza o okupaciji svakako stoji. Kratki podsjetnik - ove tri zemlje bile su neovisne do notornog pakta Molotov–Ribbentrop, odnosno sovjetsko-njemačke podjele teritorija u istočnoj Europi. U lipnju 1940. sovjetska Crvena armija pokrenula je invaziju i okupirala sve tri zemlje, ali ne zadugo. Već idućeg ljeta Hitler će pregaziti sve sporazume sa SSSR-om i pokrenuti veliku invaziju, a među prvima na udaru naći će se upravo baltičke zemlje koje će doći pod nacističku okupaciju da bi kasnije pred kraja rata ponovno bile vraćene u sastav SSSR-a nakon što je sovjetska Crvena armija porazila Hitlerove snage.
Bez sovjetske pobjede nad Hitlerom možda bi Baltik bio i ostao dio Trećeg rajha. Je li, dakle, Baltik oslobođen ili ponovno okupiran od strane SSSR-a? Aktualne baltičke vlasti ne vole se previše baviti pitanjima "što bi bilo kad bi bilo" te za njih povratak sovjetske kontrole 1944. predstavlja povratak okupacije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
