Henry Louis Mencken bio je američki novinar, autor, satiričar i esejist. Poznat pod nadimkom "Mudrac iz Baltimorea" smatra se jednim od najvažnijih i najutjecajnijih američkih pisaca prve polovice 20. stoljeća.
Bio je svakako zanimljiva i kontroverzna ličnost, naročito gledajući neke njegove stavove iz današnje perspektive.
Divio se njemačkom filozofu Friedrichu Nietzscheu, što se i jasno vidi u nekim njegovim stavovima - primjerice bio je žestoki kritičar predstavničke demokracije tvrdeći kako je to sustav u kojem inferiorni ljudi dominiraju nad superiornima. Kao i Nietzsche prezirao je religiju i populizam.
Snažno je podupirao znanstveni progres te je u isto vrijeme bio krajnje skeptičan prema ekonomskim teorijama i određenim granama medicine. Volio je biologiju, bio čvrsti zagovornik teorije evolucije Charlesa Darwina, no u isto vrijeme izražavao je određeni prezir prema matematici i fizici, naročito "višim" granama tih znanosti. "Isaac Newton je bio matematičar i bavio se najčešće glupostima - zamislite, izmjeriti beskonačnost! Kako smiješno!".
Charles Angoff, urednik lista "American Mercury", odgovorio mu je: "Pa, bez matematike ne bismo imali ni inženjerstvo, kemiju, fiziku...". Na to Mencken uzvraća: "To je točno, ali govorimo o razumnoj matematici - zbrajanju, oduzimanju, množenju, razlomcima... To je stvarna matematika. Sve ostalo je glupost".
Ismijavao je Einsteinovu teoriju relativnosti te je zaključio da fizičari dolaze do takvih i sličnih otkrića uz pomoć "pretjerane konzumacije rakije".
Henry Louis MenckenDa, Mencken je bio kontroverzan i izgleda kako je to potvrđivao na svakom koraku. To se definitivno odnosi i na njegove komentare o Židovima - 1930. piše: "Židovi su vjerojatno najneugodnija rasa koja je ikada postojala. Uobičajeno im nedostaju kvalitete civiliziranog čovjeka: dignitet, samopouzdanje, otpor prema korupciji. Imaju taštinu bez ponosa, putenost bez ukusa i učenje bez mudrosti".
Je li Mencken bio antisemit? Vrlo vjerojatno, no njegove izjave svakako treba staviti u kontekst vremena. Poznati američki pisac Gore Vidal stao je u njegovu obranu po tom pitanju: "Nije bio antisemit, upravo suprotno - Mencken je bio jedan od prvih novinara koji je javno osudio progon Židova u Njemačkoj u vrijeme dok je primjerice The New York Times bio notorno tih. 27. studenog 1938. Mencken piše za Baltimore Sun: 'Možemo se nadati da jadni Židovi, koji bivaju pljačkani i zlostavljani u Njemačkoj, neće ozbiljno shvatiti planove raznih političara koji pričaju da će ih spasiti'".
Podsjetimo, ovo su izjave date prije početka Holokausta u Njemačkoj (1941-1945). Kasnije, kada je Hitler počeo osvajati Europu Mencken je napao predsjednika Roosevelta: "Zašto SAD ne uzme nekoliko stotina tisuća Židova, ili možda sve njih?".
No, židovski povjesničar Michael Kazin smatra kako ga ove kasnije izjave ne oslobađaju: "Mencken je bio doživotni antisemit koji je toliko snažno štovao njemačku kulturu koja ga je zaslijepila tako jako da nije ni shvatio zlo nacizma".
Ipak, Mencken je iza sebe ostavio popriličnu količinu vrijednog književnog materijala i unatoč njegovim pojedinim kontroverznim stavovima, neka njegova promišljanja zaslužuju pažnju i danas, možda naročito danas.
Naime, Mencken nam je danas zanimljiv zbog jedne njegove izjave i zbog te izjave će uvijek biti zanimljiv.
"Prosječan čovjek ne želi biti slobodan. Jednostavno želi imati sigurnost"
H.L. Mencken
Slažete li se? Ovo je njegov odgovor na pitanje svih pitanja - želi li pojedinac više slobodu ili sigurnost? Debata na ovu temu traje otkad znamo za slobodu i sigurnost, a vjerojatno će i trajati sve dok bude slobode i sigurnosti.
Mencken spominje "običnog", "prosječnog" čovjeka i tvrdi kako je njemu sigurnost uvijek na prvom mjestu. No, kako i znamo, sigurnost je "nesigurna". Ljudi uistinu često grčevito nastoje održati status quo čak i kada je isti loš, ali nudi barem minimalnu sigurnost.
Ljudi diljem svijeta, većina njih, rade poslove koje ne vole, često ih mrze. Ipak, svakog jutra ustaju, rade, dolaze doma i sve ispočetka. Zašto? Jer kakav god taj posao bio stiže im mjesečna plaća, kakva god ona bila, a to je sigurnost, neke vrste.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
