Plinovodi, dronovi, slučajnosti i špijuni: Je li Norveška odabrana za rusku odmazdu?
Norveški premijer Jonas Gahr Stoere poručio je danas kako se od sutra norveška vojska stavlja u stanje pojačane pripravnosti. Dakako, razlog je rat u Ukrajini koji izaziva sve veću napetost u zemljama regije pa tako i Norveškoj - zapravo, naročito Norveškoj, a uskoro ćemo se osvrnuti na konkretne razloge.
Za vrijeme današnje novinske konferencije Stoere je poručio: "Ovo je najozbiljnija sigurnosna situacija u zadnjih nekoliko desetljeća. Nema indikacija da Rusija širi svoj rat na druge zemlje, ali pojačane napetosti čine nas izloženijima prijetnjama, obavještajnim operacijama i kampanjama utjecaja".
Ministar obrane Bjoern Arild Gram pojasnio je da to znači da će vojska manje vremena trošiti na obuku, a više će se nalaziti aktivna na položaju. Nadalje, norveške domobranske snage imat će znatno veću prisutnost.
General Eirik Kristoffersen je pak rekao kako je norveška vojska odustala od ranije planiranih vojnih vježbi u SAD-u s F-35 vojnim zrakoplovima pošto žele zadržati svoje zračne snage "blizu doma".
No, čega se Norveška zapravo boji u ovom trenutku? Generalne nestabilnosti koja prijeti cijeloj Europi ili nečeg konkretnijeg?
Za početak valja istaknuti kako je Norveška u kontekstu same krize oko Ukrajine postala poprilično bitan akter i to prije svega zbog energetske situacije. Naime, nakon što je Rusija prigušila dovod plina prema Europi - a netko ga je dodatno sabotirao napadima na plinovode Sjeverni tok 1 i 2 - alternativni izvori postali su izuzetno bitni, a jedan od, po Europu najvažnijih, svakako je Norveška.
S oko 5 milijuna ljudi (od nordijskih zemalja Norveška ima sličan broj stanovnika kao Finska i Danska, znatno veća od njih je pak Švedska s oko 10 milijuna) Norveška nije članica Europske unije, ali jest NATO saveza.
Nadalje, Norveška je, kako smo i spomenuli, energetska sila, a oko petina plina koji trenutačno stiže u Europsku uniju stiže iz Norveške. Jasno već ta brojka sama po sebi dovoljna je da Norvešku učini nervoznom. Naime, ona "uskače" na tržište s kojeg se Rusiju uklanja, a ako su točne informacije o tome da je netko od ukrajinskih saveznika dignuo u zrak sekcije plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, onda se može reći da Norveška preuzima tržište s kojeg se silom uklanja Rusija. Dobro, isto tako se može reći da je Rusija ta koja je primijenila silu pokrenuvši 24. veljače invaziju na Ukrajinu, ali to sad Norveškoj manje znači. U Oslu su svjesni da je situacija napeta i da postaje sve napetija, a Rusija je ovih dana poručila kako su britanske snage izvele napade na plinovode Sjeverni tok 1 i 2.
Nigdje se to eksplicitno ne navodi, no još otkako su krajem rujna raznijete sekcije ruskih plinovoda, pretpostavlja se da Rusija priprema odmazdu. Protiv koga? Ako je neka od NATO zemalja odgovorna, a Moskva sad tvrdi da jest, onda je potencijalno ugrožena NATO ključna energetska infrastruktura, na taj popis svakako spada i Norveška. Naročito Norveška, jer je blizu i - kako smo i rekli - vrlo je bitna za opskrbu Europe.
Odmazde za sada nema, ali raste nervoza, a s njom možda i paranoja. Prošlog tjedna norveške domaće sigurnosne službe uhitile su jednog akademika pod optužbom da je ruski špijun. Riječ je o brazilskom istraživaču po imenu Jose Assis Giammaria. No, norveške službe ističu kako to možda uopće nije njegovo pravo ime te da je isti u Norveškoj samo s jednim ciljem - da bi špijunirao za Ruse.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
