Povrijeđena geopolitička taština i radikalne odluke: Rusija je potjerala Francusku iz Afrike, a sad Francuska želi Rusiju iz Ukrajine

Prošle godine francuska zastava posljednji je put spuštena u vojnom kampu Bila Zagré u Burkini Faso, čime je obilježen kraj 13 godina prisutnosti francuskih oružanih snaga u toj zapadnoafričkoj državi. Povlačenje Francuske iz Burkine Faso došlo je u trenutku kada se u glavnom gradu Burkine Faso, Ouagadougou, puno češće viđala ruska nego francuska trobojnica, označavajući brz i zapanjujući gubitak utjecaja bivše kolonijalne sile.

Oko 400 francuskih vojnika bilo je raspoređeno u Burkini Faso od 2010. godine, u sklopu navodnog nastojanja Pariza da obuzda širenje terorističkih skupina u široj regiji Sahela. U siječnju prošle godine su Francuzi dobili mjesec dana da napuste zemlju - odluka koja je uslijedila nakon razdoblja rastuće nestabilnosti u zemlji, uključujući dva državna udara 2022.

Povlačenje iz Burkine Faso bio je već treći neuspjeh za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je obećao "novi pristup Africi" kada je došao na vlast 2017., pristup temeljen na navodnom "partnerstvu jednakih". No, izgleda da brojne skupine u Africi nisu bile voljne prihvatiti to, štoviše, njegov poziv na veću suradnju doživjeli su kao pokušaj Pariza da dodatno ojača eksploataciju afričkih resursa i buknula je regionalna pobuna.

Tih mjeseci Francuska je također morala napustiti Mali i Srednjoafričku Republiku, što je izazvalo strahove u Parizu da se događa domino efekt. Strah je bio opravdan - do kraja 2023. Francuska je izbačena i iz Nigera.

Još nije gotovo. Oko 6700 francuskih vojnika (prema službenim brojkama) i dalje se nalazi na teritoriju Afrike, uključujući u Čadu, Senegalu, Obali Bjelokosti i Gabonu.

Krajem prošle godine u Čadu opozicija je rekla da želi izbacivanje francuske vojske iz njihove zemlje. Lider opozicije bio je 49-godišnji Yaya Dillo Djerou koji je najavio da se planira kandidirati na predsjedničkim izborima. Kronologija je išla ovako - 28. veljače ove godine objavljeno je da će se predsjednički izbori u Čadu održati 6. svibnja. Idućeg dana, 29. veljače, Djerou je dao intervju za AFP rekavši da ga vojska želi fizički eliminirati jer se boje njegove kandidature. "Željeni cilj je spriječiti me, fizički me eliminirati... uplašiti me da ne izađem na izbore", rekao je ujutro za AFP.

Istog dana, popodne, Yaya Dillo Djerou je ubijen od strane vojske. Tvrde da se "opirao uhićenju". Opozicija je uvjerena da je riječ o vrlo jasnom atentatu.

U konačnici na izborima je pobjedio Deby Itno, a Francuska je mogla odahnuti, barem za sada. Štoviše, francuski predsjednik Emmanuel Macron manje od 10-ak dana nakon ubojstva Djeroua rekao je samouvjereno kako smatra da će francuska vojska "ostati u Čadu".

Sve to su jako mutne i opasne igre koje u ovim godinama rata na istoku Europe poprilično prolaze "ispod radara".

Ipak, samo je pitanje kad će se i u Čadu stvoriti kritična masa koja će tražiti odlazak francuskih snaga. To se pak u međuvremenu već događa u Senegalu koji je dugi niz godina bio lojalan saveznik Pariza. Došlo je do političkog preokreta, ovaj put na demokratskim izborima, a ne vojnim udarom. Nova vlast je stasala i želi zatvaranje francuskih vojnih baza.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.