Predsjednički izbori u Iranu na rasporedu su 14. lipnja. Zbog ustavnih ograničenja Ahmadinejad odlazi nakon dva mandata i osam provedenih godina na funkciji predsjednika. Osim što će Iran dobiti novog predsjednika biti će ovo prvi predsjednički izbori nakon velikih prosvjeda 2009. i 2010. godine poznatih pod nazivom "Zelena revolucija".
Odlazak Ahmadinejada
Mahmoud Ahmadinejad još je u predsjedničkoj utrci 2005. godine navukao na sebe gnjev zapadnih medija zbog svoje izravne i oštre kritike zapadnog imperijalizma i Izraela. Takav je bio i kao predsjednik zbog čega je u svijetu izazivao kontroverze reakcije.
Ahmadinejad je kroz cijeli svoj mandat dosljedno branio pravo Irana na razvoj mirovnog nuklearnog programa unatoč pritiscima izvana uključujući sankcije UN-u, unilateralne zapadne sankcije i prijetnje. Ahmadinejadov period doveo je do narušavanja odnosa sa Sjedinjenim Državama i Europskom unijom, no istovremeno i do jačanja odnosa s Rusijom, Kinom i zemljama poput Venezuele.
Uza sve mane, Ahmadinejada će povijest zapamtiti kao velikog borca protiv imperijalizma i zapadnog licemjerja, kao predsjednika koji je održao niz odličnih govora, posebice treba spomenuti govore u Općoj skupštini UN-a. Ahmadinejad je bio otvoren za debate s američkim novinarima i studentima te čak je pozvao dva američka predsjednika – Georgea W. Busha i Baracka Obamu - na otvorene debate koje su oni odbili.
Pred kraj drugog Ahmadinejadovog mandata Iran je počeo osjećati učinke jednostranih zapadnih sankcija kojima je cilj izolirati i oslabiti Iran. Sankcije su postavile Iran pred nove izazove pošto su izazvale ekonomske turbulencije unutar zemlje. Usporedno s time, vrhovni je vođa kritizirao Ahmadinejada te su se među njima pojavile nesuglasice. Iako se 2005. godine pisalo da je Ahmadinejad kandidat iranskog vrhovnog vođe i Vijeća čuvara , naposljetku se pokazalo da između vjersko-političke i izvršno-političke vlasti koju je obnašao Ahmadinejad ipak postoje razlike i nesuglasice.
Šest kandidata
Vijeće čuvara odobrilo je osam kandidata za predstojeće predsjedničke izbore. U zadnjih nekoliko dana dvojica su odustala od utrke, te će se u konačnici za predsjedničku poziciju boriti šestorica. U predsjedničkoj kampanji dominiraju gospodarske teme – visoka nezaposlenost, inflacija i ekonomska izolacija Irana. Osim gospodarstva važna tema u ovim predsjedničkim izborima je kako se postaviti prema ostatku svijeta. Pravo glasa ima 50,5 milijuna Iranaca uključujući 1,6 milijuna glasača koji to pravo ostvaruju po prvi puta.
- Ali Akbar Velayati – umjereni konzervativac, savjetnik vrhovnog vođe za međunarodne poslove. Šesnaest godina obavljao je funkciju ministra vanjskih poslova. Po struci je liječnik, a bio je i na funkciji zamjenika ministra zdravstva. Velayati se zalaže za poboljšanje odnosa Irana s drugim zemljama. Ističe kako će znati iskoristiti svoje dugogodišnje iskustvo u ministarstvu vanjskih poslova da ostvari taj cilj. Autor je 11 knjiga s područja politike, prava, povijesti i medicine. Poboljšanje odnosa sa svijetom za Velayatia ne znači odustajanje od iranskih prava. Ističe da će se Iran odupirati "američkoj pohlepi". "Amerikanci se moraju povući sa svojih pozicija i priznati iransko apsolutno pravo na korištenje nuklearne energije", smatra Velayati.
- Saed Jalili – konzervativac, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i glavni iranski nuklearni pregovarač. Njegov politički program se uglavnom osvrće na upravljanje i izvršne poslove. Jalili smatra da upravna i izvršna struktura iranskog gospodarstva mora biti usklađena s potencijalima zemlje i biti u stanju suočiti se s inozemnim prijetnjama. Glasan je zagovornik iranskog nuklearnog programa. "Pravo na nuklearnu tehnologiju simbol je iranske nacije, tako da neprijatelj razumije da se nećemo povući jedan pedalj od naših temeljnih prava." Zapadni mediji ga predstavljaju kao tvrdolinijaša.
- Mohammad Baqer Qalibaf – pragmatični konzervativac, trenutno je na poziciji gradonačelnika Teherana. Bio je član Iranske revolucionarne garde, šef policijskih snaga i zapovjednik zrakoplovstva. Drži titulu dr.sc. političke geografije. Glasan je kritičar situacije u zemlji, a loše upravljanje zemljom smatra najvećim državnim problemom. Kao prioritet ističe rješavanje administrativnih i gospodarskih problema zemlje. Zagovornik je uključivanja mladih u politiku i obećava otvoriti radna mjesta za omladinu.
- Hassan Rouhani – pragmatični konzervativac, služio kao potpredsjednik i predstavnik ajatolaha Alija Hamneija u Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost. Bio je glavni pregovarač u nuklearnim pregovorima s EU. Čelnik je Vijeća strateškog istraživačkog centra. Smatra da bi vlast trebala više surađivati sa znanstvenicima i stručnjacima i koristiti njihova znanja i vještine za izgradnju zemlje i izlazak iz krize. Zagovornik je pomirenja svih iranskih frakcija i političkih stranaka s ciljem održavanja jedinstva i stabilnosti u Iranu. Kao i Velayati smatra da je važno pomirenje sa svijetom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
