Nekoliko dana prije održavanja prvih neposrednih predsjedničkih izbora u povijesti Libije, ne čini se da će libijski građani izaći na izbore 24. prosinca 2021., budući da glasački listići idu prema neizbježnoj suspenziji, unatoč upadljivom američkom inzistiranju, uz potpuno zanemarivanje svih potencijalnih rizika i prijetnje. Uz kontroverzu koja se intenzivirala tijekom izbora kako bi se okončao kaos i previranja kroz koje je Libija prolazila u posljednjih 10 godina, nekoliko nedavnih incidenata na zapadnoj strani zemlje izazvalo je zabrinutost od širih nemira tijekom glasovanja nakon što su naoružani ljudi upali u pet biračkih mjesta i krali glasačke listiće.
Uz zabrinutost za sigurnost i nedostatak sigurnosnih mjera za izborni proces, nastavlja se politička podjela oko zakona koji reguliraju izbore između Zastupničkog doma u Tobruku i Visokog državnog vijeća u Tripoliju. Medijska i politička galama uslijedila je nakon što se Abdul Hamid Dbeibeh, čelnik vlade jedinstva, pridružio listi kandidata na predsjedničkim izborima, unatoč njegovom prethodnom pisanom obećanju da se neće kandidirati.
Kako se 2,8 milijuna libijskih birača priprema i za predsjedničke i za parlamentarne izbore, nominacija kandidata, kao što su Saif al-Islam Gaddafi, drugi sin pokojnog pukovnika Muammara Gaddafija, i feldmaršal Khalifa Haftar, moćnik na istoku zemlje i glavni zapovjednik Nacionalne armije, čije trupe kontroliraju većinu istočnih i južnih regija zemlje (nakon što se povukao u pripremama za kandidaturu), bit će pokazatelj u kojoj mjeri su sami Libijci politički spremni doći na birališta kako bi odlučili o svojoj političkoj budućnosti bez oružja.
Ministar unutarnjih poslova Khaled Mazen u vladi jedinstva nije oklijevao nedavno priznati nesposobnost sigurnosnih snaga da osiguraju izbore. Također, Muslimansko bratstvo, uz potporu Turske, nije prestalo mahati oružjem kako bi spriječilo izbore. Al-Sadiq al-Ghariani, muftija koji je razriješen odlukom Zastupničkog doma, eksplicitno je pozvao da se pribjegne, kako je opisao, 'zveckanju oružja' kako bi se spriječio izborni proces u sadašnjem formatu. Khalid al-Mishri, predsjedavajući Visokog državnog vijeća i jedan od najistaknutijih vođa Muslimanske braće, također je ranije pozvao na odgađanje izbora. Emad al-Sayeh, čelnik Visokog izbornog povjerenstva, pridružio se sukobu, što je potaknulo Zastupnički dom da ga smatra odgovornim za ovu umiješanost, čineći navedeno povjerenstvo suučesnikom u problemu, a ne rješenju. Izrazio je to službeni glasnogovornik Doma Abdullah Bliheg rekavši da se zastupnici nadaju da predstojeći izbori neće biti odgođeni, ukazujući na raspravu o Dbeibehovoj kandidaturi, i optužujući ga da je u predizbornoj kampanji iskorištavao novac Libijaca i da se ne pridržava izbornih zakona.
Saif al-Islam Gaddafi, drugi sin i nekadašnji nasljednik pokojnog vođe Moammara Gaddafija, kandidirat će se na predsjedničkim izborima u Libiji 24. prosinca. Visoko nacionalno izborno povjerenstvo (HNEC) usprotivilo se njegovoj prijavi, ali je sud u južnom gradu Sabhi 2. prosinca odbio žalbu HNEC-a. Gaddafi je bio među 25 drugih koji su bili diskvalificirani, od kojih se većina sada ponovno vratila u utrku. U HNEC-ovoj Rezoluciji 79 navodi se nedostatak dokumenata i nepoštivanje predsjedničkih izbornog zakona. Gaddafija je sud u Tripoliju 2015. osudio na smrt. Tu presudu su žestoko kritizirale međunarodne skupine za ljudska prava. Dvije godine kasnije libijski parlament usvojio je opći zakon o oprostu od kojeg su on i mnogi drugi imali koristi. Gaddafi je bio izvan vidokruga javnosti između 2017.-2021., što je potaknulo nagađanja o tome gdje se nalazi i je li uopće živ. Tijekom tog vremena bio je aktivan iza kulisa, susretao se s pristašama i posredovao u plemenskim sukobima, osobito u južnoj Libiji. Gaddafijevi bliski savjetnici vjeruju da je budućnost Libije u pitanju i da je njihov čovjek u najboljoj poziciji da vrati sigurnost i stabilnost. Ukazuju na činjenicu da od 2011. nije sudjelovao ni u kakvom nasilju u zemlji, što ga čini "omiljenim kod većine Libijaca". No, ostaje veliko pitanje hoće li se birališta doista otvoriti 24. prosinca. A ako se izbori odgode, kako većina očekuje, kada će Libijci dobiti priliku glasati za svog predsjednika?
Proces provjere kandidata i provjere prošlosti provode različiti državni odjeli kao što su Ured glavnog tužitelja, Uprava za putovnice, Odjel za kriminalističku istragu i tajne službe. Među velikim brojem kandidata se ističu dvije žene: Laila bin Khalifa i Honeda Tomeya, ujedno jedine dvije kandidatkinje na prvim predsjedničkim izborima otkako je zemlja stekla neovisnost 1951. godine. Tomeya se predstavila kao profesorica društvenih znanosti. U svom priopćenju pozvala je "sve političke aktere i predsjedničke kandidate" da poštuju ishod izbora. Bin Khalifa, prva žena koja je podnijela svoju prijavu, rekla je "Sanjam da promijenim Libiju." Ona je poznata aktivistica i već duže vremena vodi kampanju za ulazak više žena u politički život. Bin Khalifa je također vođa Libijskog nacionalnog pokreta, male političke stranke. Ona je porijeklom iz Zware, malog grada blizu tuniske granice s većinskim stanovništvom Amazigha. Žena iz manjine koja se kandidira za predsjednicu također je bez presedana. Društvo u kojem dominiraju muškarci u Libiji otežava ženama prodor u najviši politički sloj.
Unatoč iznenađujućoj i iznenadnoj promjeni političkog tona Turske u pogledu njezine spremnosti za suradnju sa svojim protivnicima u istočnoj regiji, uključujući Nacionalnu vojsku i Zastupnički dom, te otvori konzulat u Benghaziju, nema znakova da je Ankara spremna odmah povući svoje vojne snage iz Libije bez postizanja sveobuhvatnog političkog rješenja. Ova situacija implicitno je izražena izjavama general-bojnika Khaleda al-Mahjouba, ravnatelja Odjela za moralno usmjeravanje u Libijskoj nacionalnoj vojsci, i članova 'Zajedničkog vojnog povjerenstva 5+5', koje uključuje obje strane u vojnom sukobu u Libiji, kako bi se sklopilo sporazum koji bi omogućio plaćenicima i stranim snagama da napuste libijski teritorij prije izbora. Dok su dužnosnici Libijske nacionalne armije priznali poteškoće s uklanjanjem plaćenika prije ovog datuma, pozicija plaćenika ostaje jedno od turskih oruđa pritiska u Libiji i pregovarački element s Rusijom, vezano uz rusku i tursku vojnu prisutnost.
Administracija Joea Bidena više ne može skrivati svoje postojanje u libijskoj krizi. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres zadnjim naporima pokušava spasiti izbore od neizbježnog odgađanja imenovavši američku diplomatkinju Stephanie Williams za svog posebnog savjetnika za libijska pitanja. Guterres je najavio da su njeni novi zadaci 'vođenje dobrih usluga i posredničkih napora i angažmana s libijskim, regionalnim i međunarodnim dionicima kako bi se nastavila provedba tri kolosijeka unutarlibijskog dijaloga – politički, sigurnosni i gospodarski – i podrška održavanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Libiji.' Ista izjava skrenula je pozornost na ono što se opisuje kao Williamsino opsežno iskustvo u diplomaciji i vanjskoj sigurnosnoj politici, kako na međunarodnoj razini tako i u njezinoj rodnoj zemlji, uključujući njezin rad kao posebnog predstavnika i šefa Misije potpore Ujedinjenih naroda u Libiji (UNSMIL) od 2020. -21, i zamjenice posebnog predstavnika UNSMIL-a između 2018.-20.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
