Preuzimanje koje potresa svijet: Švicarska izdvaja 260 milijardi franaka, trećinu svog BDP-a, za proces spašavanja Credit Suissea i integraciju u UBS... pritom se naglavačke okrenula i investicijska paradigma - dioničari sigurni, obvezničari gube

Priča oko posrnule banke Credit Suisse postaje sve intrigantnija te otkriva pozadinske poteze koji će dodatno narušiti već ionako narušeni imidž bankarskog sektora koji se zadnjih dana nalazi u velikim problemima s obje strane Atlantika.

Naime, kako otkrivaju upućeni izvori u razgovoru za novinsku agenciju Reuters, dok je švicarska centralna banka javno tvrdila da je situacija s Credit Suisse stabilna, iza zatvorenih vrata već su trajali intenzivni pregovori po pitanju spašavanja druge najveće banke u Švicarskoj.

U konačnici došlo je do kontroverznog preuzimanja od strane bankarskog giganta, UBS grupe, ali u spajanju je sudjelovalo čak 260 milijardi franaka (1 franak je otprilike 1 euro) državnog novca, kao garancija da će sve "funkcionirati". Odmah je jasno gdje se nalaze kontroverze - ovo je potez kojime se vrlo eksplicitno ide na ruku vlasnicima bankovnih dionica dok pak udarac trpe vlasnici državnih obveznica.

Vrijednost dionica UBS grupe tijekom zadnjih 5 dana

Vrijednost dionice UBS-a se oporavila. Kako i ne bi nakon financijske injekcije od čak 260 milijardi franaka!

Riječ je o opasnom potezu. Naime, odluka da se vlasnike obveznica natjera da - mimo njihove volje, dakako - preuzmu na sebe teret ove situacije dovest će neminovno do povećanja troška zaduživanja, a to može imati direktne posljedice i po globalni ekonomski rast.

Situacija će postati naročito opasna ako se ispostavi da je ovo neki novi "uzorak" na temelju kojeg će se spašavati posrnule komercijalne banke.

Zanimljivo je da ni švicarska centralna banka ni ministarstvo financija nemaju komentara na ovu situaciju.

Credit Suisse je pak kontroverzna banka sama po sebi i to već godinama. Uz nju se vežu razni skandali, optužbe da posluje s notornim kriminalcima i sl.

Odmah nakon što su se pojavili problemi u SAD-u, gdje je propala Silicon Valley Bank, napetost se proširila na Zurich i Bern. No, dok su rasprave o spašavanju Credit Suisse bile u tijeku, švicarski financijski regulator FINMA i Švicarska nacionalna banka (centralna banka Švicarske) rekli su da "problemi određenih banaka u SAD-u ne predstavljaju izravan rizik od zaraze za švicarska financijska tržišta".

Švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter, bivša prevoditeljica i učiteljica koja je na ovoj poziciji tek nekoliko mjeseci, izjavila je pak na nedjeljnoj konferenciji da je dodatna potpora za Credit Suisse dogovorena, ali da se drži u tajnosti zbog straha od panike. Također je rekla da je bila u bliskom kontaktu s američkom ministricom financija Janet Yellen i britanskim ministrom financija Jeremyjem Huntom. Naime, obje zemlje imaju velike podružnice Credit Suissea koje zapošljavaju tisuće ljudi.

S Europskom središnjom bankom u Frankfurtu bilo je puno manje komunikacije, rekao je jedan upućeni izvor. Ogranci Credit Suissea u Luksemburgu, Španjolskoj i Njemačkoj su daleko manji.

Na kraju su švicarski financijski šefovi odlučili - izbrisat će 16 milijardi franaka obveznica, kompenzirajući vlasnike sa svega 3 milijarde franaka, okrenuvši pritom ključno načelo financiranja naglavačke - da dioničari, a ne vlasnici obveznica, prvi podnose udarac propasti banke.

Na kraju Credit Suisse i UBS mogli bi imati koristi od više od 260 milijardi švicarskih franaka potpore države i centralne banke, što je trećina bruto domaćeg proizvoda Švicarske (!), kao dio potpore njihovog spajanja da bi se, kako se tvrdi, zaštitilo Švicarsku od globalnih financijskih previranja.

Ispada, još jednom, da su banke ispred države i ispred naroda, "prevelike da propadnu"! Znamo kako je takva priča završila 2008. godine, a ako se sad ponavlja ponovit će se možda u još žešćem izdanju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.