Berberska zajednica Sjeverne Afrike podnijela je dugu, tešku i ponekad gorku borbu za očuvanje svog identiteta. Izvorno rašireni na jugu Mediterana, većina takozvanih Berbera živjela je u Alžiru i Maroku tisućama godina. Ipak, stoljećima im je uskraćivano pravo na njihovu tradiciju, jezik i kulturne vrijednosti. I dok se o ovim pitanjima i dalje žestoko raspravlja, ipak je u zadnje vrijeme postignut značajan napredak.
U srži njihove borbe posljednjih godina – usred duge povijesti kolonijalnog potiskivanja – njihova je izražena želja da se više ne nazivaju Berberima nego Amazighima, što znači "slobodni ljudi", te da njihov jezik bude poznat kao Tamazight. Zašto su ovi specifični zahtjevi važni za otprilike 25 milijuna ljudi koji pripadaju ovoj zajednici? Razlog je jednostavan: povijesno gledano, narod Amazigha – alternativno nazvan Imazighen – bili su ne-Semiti koji su dominirali regijom Magreba, počevši od Kanarskih otoka i obala zapadne Afrike sve do zapadnog Egipta, sve dok ih nisu osvojili Arapi u sedmom stoljeću. Od tada vode borbu da povrate ono što ih izdvaja.
U kontekstu Alžira status Imazigena se vrlo malo promijenio tijekom vremena – bilo da je bio pod francuskom kolonijalnom vlašću, koja je trajala više od jednog stoljeća do 1962., ili čak i nakon toga. Nezavisna vlada jednostavno je odbila dati službeno priznanje zajednici, što je uzrokovalo česte nestabilne zastoje. Za režim, osobito u 1970-im i 80-im, bilo je zgodno zaokružiti alžirsku povijest kao arapsko-islamsku i isključiti sve druge slojeve nacionalnog identiteta.
Nedavno je došlo do porasta vijesti o Pokretu Amazigh za samoopredjeljenje Kabylie (MAK) koji traži neovisnost alžirske regije Kabylie. U kolovozu 2021., alžirsko pravosuđe izdalo je međunarodnu tjeralicu protiv vođe pokreta Ferhata Mehennija, optužujući njega i njegov pokret za podmetanje požara koji su uništili velika područja planinske regije. Prema alžirskom pravosuđu, Mehenni je također sudjelovao u spaljivanju pjevača Jamala Bena Ismaila, koji se dobrovoljno javio da gasi požare u regiji Nath Irathen. Pjevača su ubili stanovnici Amazigha koji su sumnjali u njegovu umiješanost u podmetanje požara. Prema optužbi protiv Mehennija, istrage potvrđuju da je strano financiranje odgovorno za eskalacije u regiji. Na tiskovnoj konferenciji, javni tužitelj Sayed Ahmed Murad izjavio je da je istraga pokazala da je to učinjeno s predumišljajem od strane MAK-a, a da ne spominjemo optužbe za suradnju sa stranim faktorima. Murad je također istaknuo da su, osim Mehennija, koji je već nekoliko godina u egzilu u Francuskoj, raspisane međunarodne tjeralice za 28 osoba.
To je prvi put da je Alžir raspisao tjeralicu protiv Mehennija. Prethodno ga je alžirska vlada neizravno optužila za suradnju sa stranim snagama neprijateljskim Alžiru. Što se tiče Mehennija, on je negirao sve optužbe na svoj račun. Na svom Facebook računu napisao je: "Na temelju čega je Alžir izdao nalog za uhićenje protiv mene? Ovo je ludo. Mi smo mirni politički borci. Samo tražimo pravo da živimo kao ostatak svijeta." Dodao je: "Zamolio sam Odvjetnike bez granica da brane moja prava. Spreman sam se predati alžirskim vlastima ako pronađu i najmanji dokaz moje umiješanosti u ubojstvo Jamala Bena Ismaila ili podmetanje požara u regiji Kabylie." Što se tiče privremene vlade Kabylie koju je uspostavio MAK, njezin glasnogovornik Aksel Ameziane rekao je za AFP: "Zahtijevamo međunarodnu istragu o mladiću koji je nasmrt izgorio i o požarima koji izbijaju u regiji Kabylie u sjevernom Alžiru ." Ameziane je izjavio da su pisali UN-u i kontaktirali Vijeće sigurnosti, EU i Afričku uniju. Prema njegovim riječima, u tijeku su razgovori s Amnesty Internationalom o ovom pitanju. Također je naglasio da pokret "nastavlja pobijati ove optužbe", tvrdeći da je MAK miran i da ga alžirska država smatra terorističkom organizacijom "jer kritizira djelovanje režima".
MAK je jedna od najpoznatijih političkih organizacija koja se protivi alžirskom režimu od ranih 2000-ih. To je pokret Amazigha koji zahtijeva samoopredjeljenje u regiji Kabylie. Zahtjev za neovisnost od Alžira potaknuo je alžirske vlasti i njegove medije da smatraju MAK separatističkim pokretom. Ferhat Mehenni, koji je osnovao pokret, poznat je kao Ferhat Imaziɣen Imula. On je alžirski amaziški pjevač, pjesnik, političar i disident, rođen u regiji Kabylie, točnije u Ilula Amalou u okrugu Bozeguin u pokrajini Tizi Ouzou, istočno od glavnog grada Alžira. Pokret je nastao 2001. tijekom nasilnih sukoba koji su izbili unutar regije Kabylie između alžirskih snaga sigurnosti i prosvjednika koji su trajali godinu dana i donijeli mnoge žrtve. Ferhat je sebe imenovao predsjednikom države Kabylie i odrekao se Alžira. Stoga su mu alžirske vlasti odlučile oduzeti državljanstvo. Imenovao je devet ministara u svojoj vladi i uspostavio valutu Kabylie i putovnicu za regiju, unatoč nedostatku službenog priznanja.
Od svog osnutka ranih 2000-ih, MAK je bio aktivan u Francuskoj, gdje je pronašao utočište za bijeg od sigurnosnih službi. Većina aktivista nastanila se u Parizu, gdje živi i "predsjednik" Ferhat Mehenni. Većina vođa MAK-a potječe iz regije Kabylie, čiji stanovnici govore amaziškim jezikom. Neki od njih zahtijevali su priznavanje svih različitih kulturnih tradicija u alžirskom društvu, a zatim su pozvali na neovisnost. Djelatnost pokreta potpuno je zabranjena u Alžiru, jer ga vlada optužuje da je separatistički i rasistički pokret protiv Arapa. Zagovornici autonomije, kao što je Kamal Eddine Fekhar, smatraju da je vlada suučesnica u počinjenju zločina protiv čovječnosti od strane sunitskih Arapa nad Amazighima. Komentari Fekhara uslijedili su nakon uhićenja 25 osoba 2015. od strane alžirskih vlasti. Vlasti su procesuirale nekoliko aktivista za prava manjina zbog optužbi za terorizam unatoč nedostatku dokaza.
Alžirska vlada je 2021. započela sveobuhvatne mjere suprotstavljanja separatističkom MAK-u navodeći ga kao terorističku organizaciju i pojačavajući sigurnosne mjere. Postoje različita opravdanja za ponašanje vlade, na primjer, prihvaćanje oružane akcije pokreta. Mehenni je 2018. pozvao ljude Kabyliea da formiraju narodne zaštitne snage u regiji koje će zamijeniti "okupatorske" alžirske sigurnosne službe. Mehenni je to opravdao na konferenciji u Londonu riječima: "Zašto to tražim od vas? Jer bez moći ćemo biti samo pjesnici koji pjevaju o našim nadama. Nećemo kontrolirati našu stvarnost i nećemo moći zaštititi našu djecu od alžirskih snaga sigurnosti koje ih napadaju grubom silom kad god žele prosvjedovati." Mehenni je tada odbacio optužbe iznesene protiv njega da je poticao Amazighe na oružani ustanak. Rekao je da je pozvao zagovornike neovisnosti od Alžira da se samo "zaštite". U obrani svog argumenta, Mehenni je rekao: "Aktivisti pokreta podložni su svim oblicima progona. Alžirske snage sigurnosti ih uhićuju proizvoljno, bilo u skupinama tijekom prosvjeda ili pojedinačno unutar njihovih rezidencija, pa čak i sa sveučilišta. Stoga moramo imati moć da se zaštitimo. To je naše legitimno pravo."
Postoje i druga objašnjenja vladinih eskalacija protiv pokreta, uključujući potporu na koju apelira od stranih faktora, kao što je europska i američka potpora njegovom cilju i njegova koordinacija sa susjednim zemljama kao što je Maroko. U srpnju 2021., stalni predstavnik Maroka u UN-u, Omar Hilale, pozvao je na pravo na samoopredjeljenje za stanovnike alžirske regije Kabylie. Dopiranje do Izraela također je bila jedna od međunarodnih aktivnosti pokreta. Mehenni je održao govor u Knessetu 2012. godine, što je izazvalo široku političku osudu u Alžiru, posebno jer je najavio svoju potporu osnivanju izraelskog veleposlanstva u regiji Kabylie.
Politička izolacija Kabylieja porasla je bojkotom općih izbora u regiji. Posljednji parlamentarni izbori, održani u lipnju 2021., svjedočili su stanju nasilja, koje se poklopilo sa zatvaranjem mnogih biračkih mjesta. Postotak izlaznosti na izbore u regiji Kabylie nije premašio 0,85 posto. Bojkot općih izbora nagovještava izolaciju regije, uglavnom nakon što su se suzdržali od sudjelovanja na predsjedničkim izborima i referendumu o ustavu. Međutim, alžirska vlada ulaže izuzetne napore da obuzda bijes regije Kabylie, te je priznala jezik Amazigha u ustavnim amandmanima iz 2016., koji su utrli put za priznavanje kulturnih prava Amazigha. Također, ova eskalacija imala je međunarodne posljedice, kao što je prekid diplomatskih odnosa Alžira s Marokom i pogoršanje odnosa s Francuskom. Unatoč izdavanju međunarodne tjeralice protiv Mehennija, Pariz i dalje odugovlači s njegovim izručenjem. Taj je stav povećao napetosti u alžirsko-francuskim odnosima. Mohamed Antar Daoud, alžirski veleposlanik u Parizu, objavio je izjavu osude protiv AFP-a u kojoj je MAK opisao kao kvalificiranu i prodemokratsku organizaciju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
