"Probni baloni" od kojih nema obrane krenuli su prema Kijevu: Nije slučajno da visoki NATO dužnosnik predlaže Ukrajini da Rusiji preda okupirani teritorij u zamjenu za NATO članstvo

Gotovo od samog početka rata u Ukrajini Kijev može računati na svoje moćne zapadne saveznike, prije svega Washington i London, a zatim i većinu zemalja Europske unije (iako se ovdje neke snažnije ističu u potpori, a neke pomažu samo zato jer to čine i drugi...). Od početka vrijedi neslužbeni slogan - "Podupirat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno" (popularizirali su ga dužnosnici iz Bidenova administracije i sam Biden).

To lijepo zvuči, ali Kijev od početka brine činjenica da su to ipak samo riječi, ne i konkretne obveze. Kijev bi volio da mogu računati na nešto kao što je Članak 5 Povelje NATO saveza, ali to je rezervirano samo za zemlje članice. Kijev je zatim tražio da, ako ih se već ne može pustiti u NATO preko reda, im se čvrsto obeća kontinuirana potpora u vidu "čuvanja kolektivne sigurnosti" (jer Ukrajina se predstavlja kao branitelj cijele Europe). Ali u praksi Ukrajina nije dobila čak ni to. Dobivaju velike količine novca i oružja, ali sve to može jedan dan iznenada prestati, bilo političkom promjenom na Zapadu (naročito u SAD-u) ili pak odlukom da se daljnjim podupiranjem Kijeva ne može ništa konkretno postići u vojnom i geopolitičkom smislu te da je to samo "bacanje novca".

Ali barem se Rusiju sustavno slabi, zar ne? Ne nužno. Rusija se okrenula ratnoj ekonomiji, a iako u tom procesu - jer rat traje - gube i vojnike i oružje, zapravo u globalu možda i jača zbog nekoliko razloga. Kao prvo, dolazi do konsolidacije vlasti na vrhu. Putin je imao izazov u vidu pobune Wagnera, ali čini se da su tu krizu prebrodili. Nadalje, Rusija intenzivno razvija svoje trgovinske (i političke) odnose s ostatkom svijeta kojeg je donekle zanemarivala dok se oslanjala na bogata europska tržišta. Dugoročno će to ojačati. Tu je i intenzivna proizvodnja oružja, odnosno dodatno jačanje vojno-industrijskog kompleksa koji sad već u dobrom dijelu "na svojim leđima" nosi rusku ekonomiju.

Ukratko - SAD i drugi ruski rivali mogli bi zaključiti da ovo "iscrpljivanje" Rusije zapravo ima kontraučinak, a u takvom saznanju počet će tražiti obustavu i rata u Ukrajini. Zapravo, geopolitički gledano, Zapadu bi se u ovom trenutku više isplatilo natjerati Ukrajinu na prekid sukoba, predaju zauzetih teritorija Rusiji, i ubacivanje cijelog ostatka Ukrajine u NATO savez po brzom postupku.

Dakako, bila bi to onda i dobrim dijelom ruska pobjeda u ratu. Pripojili bi se nekoliko ukrajinskih regija povrh Krima kojeg kontroliraju od 2014. Daljnje ratovanje bi se tu vjerojatno zaustavilo jer bi najzad Rusija i NATO skoro potpuno "priljubili granice". Ostalo bi još pitanje Bjelorusije (koja bi vjerojatno de facto bila integrirana u Rusiju) i eventualno dalje Gruzije, ali što se tiče Europe - to bi bilo to.

Daljnje ratovanje postalo bi nemoguće u istoj mjeri kao što je nemoguće da direktno zarate Poljska i Rusija - jer bi to, po sili ruske vojne doktrine i sili Članka 5 - bio nuklearni rat.

Jasno, zapadni centri voljeli bi radije vidjeti ukrajinsku pobjedu na terenu. Izbacivanje Rusa s okupiranih prostora, krah ruske moći koji bi uslijedio nakon takvog dramatičnog poraza, i sve što ide s time. No, nakon više od dva mjeseca ukrajinske protuofenzive gorka istina izlazi na vidjelo. Ukrajinske snage u stanju su eventualno sprječavati daljnje ruske kontranapade, i to za sada, ali ne mogu probiti ruske obrambene linije i ne mogu vratiti izgubljeni teritorij.

Sad je samo pitanje trenutka kad će se krenuti s lansiranjem probnih balona koji će nositi poruku o potrebi ukrajinske predaje. Te iste će se zatim brzo povući, kao grešku, kao omašku, jer ipak su probni, ali svejedno, to će biti znak da Zapad želi završiti rat na taj način, jer nijedan drugi način se zapravo ni ne nudi.

S tim je upravo i počelo, a "probni balon" bio je Stian Jenssen, direktor ureda generalnog tajnika NATO-a. Nije riječ o iznimno visokom dužnosniku NATO-a, ali nije ni nebitan. Što je rekao Jenssen? Točno što se i očekivalo da će netko uskoro reći - istaknuo je, za vrijeme debate, da bi Ukrajina trebala predati teritorij Rusiji u zamjenu za mir i mogućnost priključenja NATO alijansi.

"Mislim da bi rješenje moglo biti da se Ukrajina odrekne teritorija, a zauzvrat dobije članstvo u NATO-u", rekao je Jenssen za vrijeme debate u norveškom gradu Arendal.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.