Referendum o političkom statusu Puerta Rica održan je 11. lipnja ove godine i dao je stanovnicima tog karipskog otoka tri opcije: postanak federalne države unutar Sjedinjenih Američkih Država, nezavisna/slobodna unija, ili održavanja trenutačnog teritorijalnog statusa. Na referendum je izašlo iznimno malo glasača, tek 23 posto, a 97 posto njih biralo je nezavisnosti države. Ovo je peti referendum o statusu Puerto Rica.
Španjolska je nakon kraja Španjolsko-američkog rata 1898. predala Puerto Rico Amerikancima. Od tada je otok bio pod američkim suverenitetom, ali nikada nije inkorporiran u Sjedinjene Države. Zbog tog teritorijalnog statusa, otok nije ni federalna država niti suverena zemlja. Iako su Portorikanci dobili 1917. status američkih državljana, Puerto Rico se ne smatra američkom federalnom jedinicom i oni ne mogu glasovati za predsjednika SAD-a kao ni za zastupnike u Kongresu, iako federalna vlada u Washingtonu upravlja otokom. Uz to, SAD imaju i cjelokupnu prevlast nad portorikanskom vanjskom politikom.
Puerto Rico djeluje kao republikanski sustav u kojemu izvršnu vlast vodi guverner. Zakonodavstvo se sastoji od Zakonodavne skupštine koja ima dva doma, Senat (gornji dom) i Zastupnički dom (donji dom). Od 1952. Puerto Rico ima tri glavne političke stranke, Narodnu demokratsku stranku (PPD), Novu naprednu stranku (PNP) i Stranku portorikanske nezavisnosti (PIP). PPD želi da održi status otoka u uniji s Amerikom, dok PNP želi da Puerto Rico postane federalna savezna država unutar SAD-a. PIP se zalaže za potpuno odvajanje od SAD-a i stvaranje suverene nacionalne države.
Referendum je odobren u Senatu Puerto Rica 26. siječnja ove godine. Senatom upravlja Nova napredna stranka Puerto Rica (PNP) koja želi da otok postane federalnom jedinicom SAD-a. Prva je verzija foruma bila opcija državnog osamostaljenja i nezavisne asocijacije, ali Trumpova administracija je predložila da se stavi i opcija statusa quo. Prošli referendumi održani su 1967, 1993., 1998. i 2012. Na referendumu 2012. Portorikanci su odgovarali na dva pitanja: da li se slažu da Puerto Rico nastavi sa svojim sadašnjim teritorijalnim statusom te da iskažu svoju preferenciju o političkom statusu kao federalnu državu SAD-a, nezavisnost ili suverenu naciju u slobodnoj uniji sa SAD-om. Na prvi pitanje je 54 posto građana glasovalo ne, a na drugom je 61,11 posto bilo za federalnu državu, 33,34 za slobodnu uniju, te 5,55 posto za nezavisnosti. No, američki je Kongres odbacio ovaj referendum zbog mnogih nevažećih glasova.
S obzirom da je iznimno malo glasača okrenuto ideji potpune nezavisnosti otoka, ovaj se referendum donekle približava ideji poziva 'Kosovo Republika!' u Jugoslaviji. Portorikanci jednostavno žele postati federalnom jedinicom unutar SAD-a, ali očito postoji nevoljkost među američkim zakonodavcima. Stoga su predložili ideju slobodnog udruživanja koji sa sobom nosi oblik nezavisnosti. Radi se o tome da bi kroz međusobni ugovor SAD i Puerto Rico bili blisko povezani na specifičan način koji priznaje nacionalnu suverenost jedne i druge države, ali unilateralno podržavaju uniju koja se može u bilo kojem trenutku ukinuti. Unutar takvog dogovora bi se na najbolji način riješilo pitanje uloge američke vojske na Puerto Ricu, korištenje američkog dolara, slobodne trgovine između dva entiteta, te da li bi Portorikanci i dalje bili američki građani.
Guverner Ricardo Rossello je svojim sugrađanima objasnio da snažno podupire ideju federalne države kako bi se razvilo gospodarstvo i pomoglo razriješiti 500 godina staru kolonijalnu dilemu za 3,5 milijuna građana koji traže apsolutnu demokraciju. Naime, federalna jedinica dobiva deset milijardi dolara godišnje, pravo glasovanja na predsjedničkim izborima, višu socijalnu skrb i medicinsku skrb, te pravo da vladine agencije i općine proglase bankrot. Sve je to trenutačno zabranjeno ili nedostaje u Puerto Ricu. Još je 1953. UN proučavao politički status Puerta Rica i kako može pomoći ostvarivanju nezavisnosti ili dekolonizacije. Poseban odbor je 1978. utvrdio da postoji kolonijalni odnos između SAD-a i Puerto Rica. UN-ov Poseban odbor za dekolonizaciju često govori da je Puerto Rico nacionalna država jer se Portorikanci smatraju karipskom nacijom sa svojim posebnim identitetom, koji je spoj karipske, afričke i europske španjolske kulture. Prošle godine je ovaj odbor pozvao SAD da ubrzaju proces koji bi omogućio samoodređenje Puerto Rica, a osobito način koji bi omogućio građanima otoka da imaju puno pravo na nezavisnost i donošenje odluka u pitanjima suverenosti, kao i da se sami suoče sa svojim velikim gospodarskim i socijalnim potrebama, među njima nezavisnost, marginalizaciju, nesolventnost i siromaštvo.
Ipak, referendum su bojkotirale sve velike političke stranke koje su protiv federalnog statusa. One smatraju da se ovim referendumom priznaje kako je Puerto Rico kolonija, a Narodna demokratska stranka (PPD) povijesno odbacuje takvu ideju. Ujedno PPD odbacuje premisu referenduma kako je Puerto Rico predmetom plenarne moći američkog Kongresa. Ujedno, oni koji podupiru ideju slobodne unije odbacuju premisu da je Puerto Rico suverena nacija koja je spremna ostvariti slobodnu uniju sa SAD-om. Bojkot oporbe i slaba izlaznost ugrožavaju vladajuću želju za stvaranjem nove američke savezne države. Ono što referendum svakako ukazuje jest gospodarska depresija i dužnička kriza te kriza vlasti koja ne pronalazi nikakav drugi način za rješavanje portorikanskih problema osim kroz federalnu opciju. Američki Kongres iz istih razloga uporno odbija svaku ideju o Puerto Ricu kao saveznoj jedinici zbog visokih troškova koji bi opteretili savezni proračun. Činjenica da je Puerto Rico toliko ogrezao u dug, daleko više nego ijedna druga američka savezna država, odaje nemogućnost da bi američki kongresmeni prihvatili stvaranje nove federalne jedinice. Čak i da je referendum s istim rezultatom imao legitimnost velikog izlaska birača, Kongres bi trebao na kraju odlučiti da li bi Puerto Rico postao saveznom državom ili ne.
Ali ako bi ipak došlo do toga, Puerto Rico bi mogao mnogo izgubiti. Trenutačno, Portorikanci ne plaćaju SAD-u porez na dohodak koji zarade u Puerto Ricu, pa je ovaj otok ujedno offshore zona za mnogobrojne američke kompanije. Ako bi Puerto Rico postao državom, došlo bi do velikog šoka zbog golemog povećanja poreza i smanjivanja fiskalnih olakšica. Uz to, dodatni šok bi bio koliko bi država morala oduzeti od proračuna da bi se smanjio dug. Prošle je godine Kongres donio Zakon o nadzoru, upravljanju i ekonomskoj stabilnosti Puerto Rica (PROMESA) koji nalaže stvaranje nadzornog odbora koji mora surađivati s portorikanskim guvernerom u stvaranju dugoročnog proračuna. Taj odbor ujedno dozvoljava godišnje proračune što de facto stvara potpunu portorikansku financijsku ovisnost o odluci američkog Kongresa. Traže se velike politike štednje u idućih deset godina, što bi moglo natjerati Portorikance na daleko snažniju pobunu protiv američke kolonijalne politike.
Trenutačni dug Puerta Rica je nevjerojatnih 73 milijarde dolara. Nezaposlenost je velika, vrti se oko 11,5 posto, a gotovo polovica stanovništva, njih 46 posto, živi ispod razine siromaštva. Zakoni koji omogućuju Puerto Ricu bolje olakšice Kongres je ukinuo, a otok je ujedno doživio golemo iseljavanje radno sposobnog stanovništva. Pretpostavlja se da oko 89 tisuća Portorikanaca sada živi u Americi, iako se 25 tisuća vratilo na otok od 2015. do danas. Odlaze zbog mogućnosti boljeg zapošljavanja, viših plaća i ljepših mjesta za život. To se prevodi u manji natalitet na otoku i manje poreznog davanja te trajno osiromašivanje otoka. Puerto Rico zaradi oko četiri milijarde dolara godišnje kroz turizam, te preko svojih zračnih luka prima oko deset milijuna posjetitelja godišnje. Veliki kruzeri također staju u luci San Juan, a prirodne i kulturne znamenitosti daju sliku 'američkih' Kariba. Ali i turizam je opao zbog virusa Zika koji je značajno smanjio broj posjetitelja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
