Putin u Minsku: Je li ovo jedan od onih posjeta koji će mijenjati blisku budućnost?
Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je danas u posjet Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, a s njim su stigli i ministar obrane Sergej Šojgu te ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Drugim riječima, troje najmoćnijih ljudi u Rusiji trenutačno se nalazi u Minsku, a posjet dolazi u trenutku dok Ukrajina - ali i neki njeni zapadni saveznici - spekulira da bi Rusija mogla ponovno pokrenuti napad iz pravca Bjelorusije, baš kao što je ruska vojska učinila i na samom početku rata.
Jasno, blizina bjeloruske granice najveću prijetnju predstavlja glavnom gradu Ukrajine, Kijevu (oko 70 kilometara od bjeloruske granice), naročito pošto je Kijev već bio na ruskom udaru početkom ove godine, neposredno nakon pokretanja ruske invazije. No, ruski napad na glavni grad Ukrajine tad je odbijen - iako će Rusi reći da tamo nisu poraženi već da su napravili "strateško povlačenje". Sve pak upućuje na to da su se Rusi krajem veljače ove godine preračunali kad je riječ o pokušaju osvajanja Kijeva.
U sjevernim predgrađima suočili su se sa snažnim otporom i nisu uspjeli prodrijeti u sam grad. No, danas je situacija poprilično drugačija. Kijev je oslabljen stalnim udarima ruskih raketa i dronova. Intenzivni zračni napadi na glavni grad (i druge gradove diljem zemlje) postaju sve češći, a već neko vrijeme vodi se brutalna utrka između ruskih raketnih snaga i ukrajinske sposobnosti održavanja i brzog popravljanja energetske mreže koja je primarna meta napada.
Iako ukrajinska strana, razumljivo, želi prikazati ruske napade kao zločinačke udare u kojima stradavaju civili, to ipak nije slučaj - bar ne direktno. U ovim intenzivnim zračnim napadima broj civilnih žrtava je zapravo vrlo mali, no u proširenom smislu mogao bi biti i puno veći jer ovi napadi u konačnici itekako "ciljaju" civile na način da će im život postati nemoguć bez struje, vode i grijanja u trenutku sve teže i snažnije zime.
Nema više nikakve dileme da je to ruska taktika. Na stav Kijeva da su bilo kakvi mirovni pregovori nemogući Moskva je odgovorila sustavnim uništavanjem Ukrajine i rušenjem, odnosno barem pokušajem rušenja, njihove volje da nastavi s tako neumoljivim stavom.
Iz izjava, kako javnih tako i onih koje se probijaju iz redova neimenovanih dužnosnika, jasno je da je u ovoj fazi rata Rusija zainteresiranija za okončanje sukoba jer ipak kontrolira znatno veći dio Ukrajine nego što je to bio slučaj početkom ove godine. Ali čini se da paralelno razvijaju i alternativni plan u slučaju da Kijev i dalje ustraje na tome da pregovora ne može biti. Zapravo Kijev ističe kako su spremni na pregovore, ali ti "pregovori" su, prema svemu do sad izrečenom, potpuno neprihvatljivi i nerealni za Rusiju jer uključuju "potpuno rusko vojno povlačenje" - to je pak nešto o čemu Moskva definitivno nije voljna ni razgovarati (osim ako je se ne prisili na fizičko povlačenje kao što je već bio slučaj na određenim mjestima kao što su Harkov i Herson).
Ruska alternativa svakako bi mogla biti intenziviranje rata pa i novi pokušaj zauzimanja Kijeva. Nekako se u ovom trenutku previše o tome govori da se ništa po tom pitanju ne bi materijaliziralo - zapravo aktualna jesen u neku ruku podsjeća na prethodnu samo što sad ne čekamo početak rata već njegovu eskalaciju.
I to je nešto što nas vodi u Minsku i potvrđuje važnost današnjeg sastanka Putina s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
