Qin Gang i velika transformacija kineske vanjske politike: Desetljećima se čekalo da Peking skine rukavice, a sad su morali - SAD-u najavljuju sukob, a odnos s Rusijom nazivaju "bedemom snage i stabilnosti" u svijetu punom izazova

Tijekom godine Kina je postala prepoznatljiva po svojem nekonfrontacijskom pristupu kad je riječ o vanjskoj politici. Na svaki izazov, pa čak i njima upućenu prijetnju odgovarali bi s gotovo jednom te istom šablonom koja se doimala kao da je unaprijed pripremljena. Kineska reakcija svodila se na pozivanje na dijalog, suzdržavanje od daljnjih eskalacija i generalno diplomaciju. I dok su neki pozdravljali ovakav kineski odmjereni i umirujući pristup, drugi su upozoravali da takve blage reakcije neće još dugo vremena moći biti prikladne, naročito pošto se intenzitet geopolitičkih udara na Kinu u zadnje vrijeme znatno povećava.

No, vjerovati da će kineski pristup ostati trajno blag bilo bi naivno, a sad se upravo potvrđuje da isti prolazi kroz dugoočekivanu transformaciju. Na scenu stupa novi kineski ministar vanjskih poslova, Qin Gang (postavljen je na funkciju u prosincu prošle godine), i po svemu sudeći unosi jedan novi, direktniji pristup u kinesku diplomaciju - možda baš onaj koji je Kini do sad nedostajao, koji se sad nameće kao neophodan jer gotovo da ne prolazi dan da iz Washingtona ne stižu izjave, planovi i najave kako "obuzdati Kinu".

Qin Gang je na funkciji već nekoliko mjeseci, no tek danas je u pravom smislu "stupio na scenu". Naime, danas je održao svoju prvu dugačku konferenciju u sklopu koje je predstavio kinesku vanjskopolitičku agendu za naredne godine. Za razliku od prethodnih izjava kada se kineskim dužnosnicima moralo čitati između redaka, Qin Gang sve pojašnjava bez zadrške pa tako napominje kako je odnos Kine s Rusijom "bedem snage i stabilnosti" dok je pak odnos između Kine i SAD-a, zajedno s američkim saveznicima, "izvor napetosti i sukoba".

Konkretno rekao je ono što je možda mnogima u Pekingu do sad bilo na pameti, ali je rijetko artikulirano osim možda u stupcima pro-partijskih dnevnih tiskovina. Qin Gang ističe kako se Kina i SAD kreću prema neminovnom sukobu ukoliko Washington hitno ne promijeni svoj pristup.

"Američka strana tvrdi kako žele nadjačati Kinu te da pritom ne traže sukob. No, u stvarnosti, američko tzv. natjecanje predstavlja opće okruženje i pritisak, igru s nultom sumom gdje ili živite ili umirete... Ako SAD ne stisne kočnice i nastavi se kretati ovom brzinom po krivom pravcu, nema tog branika koji će spriječiti prevrtanje - doći će, bez dvojbe, do sukoba i konfrontacije", poručio je kineski ministar vanjskih poslova.

Već jako dugo se od jednog visokog kineskog dužnosnika nije mogla čuti ovakva oštra retorika. Možda bi bilo potrebno posegnuti čak desetljećima unatrag da se pronađe ekvivalent.

Očekivano, današnje izjave Qin Ganga na Zapadu će se interpretirati kao "agresivne" i "konfrontacijske", no ovaj zaokret u kineskoj retorici je, kao što smo i spomenuli, bio posve očekivan, štoviše, bio je induciran drugom stranom. Kina itekako osjeća pritisak koji se pojačava i sukladno tome i djeluje. Ovo je, dakako, vrlo nezgodna prognoza bliske budućnosti jer izjave koje sad, po prvi put u ovakvom izdanju, stižu iz Pekinga jako podsjećaju na one ruske u predratnoj fazi.

Ruski visoki dužnosnici, uključujući Qinovog kolegu Sergeja Lavrova, godinama su zapravo ponavljali upravo ovo što je kineski MVP izrekao danas - da će kontinuirani američki pritisak neminovno dovesti do konflikta. Na kraju je do konflikta i došlo, u Ukrajini, a posve je jasno da je rat u Ukrajini dio šire konfrontacije između Moskve i Washingtona.

Kina pak, promatrajući rusko iskustvo, u neku ruku može vidjeti vlastitu budućnost koja se brzo približava. Naravno, u ruskom iskustvu vide i sve probleme i "zamke" takve reakcije. Jer isto kao što SAD danas čini sve, osim slanja vlastitih trupa, da bi pomogli Ukrajini u obrani od ruskog napada, činio bi i za Tajvan u slučaju kineskog napada.

Rusija je odlučila napasti Ukrajinu u trenutku kad su vidjeli da se američka potpora pojačava i da ni ultimatumi više nisu dovoljni za smirivanje napetosti (Putinov prošlogodišnji zahtjev SAD-u da Ukrajina ne smije ući u NATO). Kina danas vidi slično jačanje veza između SAD-a i Tajvana. Posjet Tajvanu sada već bivše predsjednice donjeg doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, bio je određena prekretnica, a ubrzano jačanje odnosa između Taipeija i Washingtona od onda se nastavilo.

Qin se posebno osvrnuo na tu situaciju. "Tajvansko pitanje glavni je politički temelj američko-kineskih odnosa te prva crvena linija koja se ne smije prijeći u američko-kineskim odnosima", rekao je.

No, tzv. "Politika jedne Kine" u ovom trenutku za Washington je, kako se čini, samo umiruće slovo na papiru, čega je svjestan i Peking. Nadalje, pritisci na Kinu vrše se sa svih strana. SAD intenzivno jača vojne i političke odnose s nizom svojih azijskih saveznika. Između ostalog potaknuli su i ponovnu militarizaciju Japana što bi se mogao pokazati kao povijesni (destruktivni) čin. Za Kinu ovo je krajnje uznemirujući razvoj situacije. Kina pamti japansku invaziju i okupaciju Mandžurije (kineska regija na sjeveroistoku zemlje) koja će potrajati sve od 1931. pa do kraja Drugog svjetskog rata. Vjerojatno i Južna Koreja vrlo tjeskobno prati ponovnu militarizaciju Japana, ali kao američki saveznik ne mogu baš previše pričati o tome. Povrh svega toga tu su i brojni ekonomski udari prema Kini koji se pojačavaju, od pokušaja da se Kini uskrati napredna tehnologija (mikročipovi) do nastojanja da se izbace kineske tehnološke kompanije sa Zapada (sve od Huaweija pa do aplikacije TikTok).

Postojale su brojne spekulacije kako će se Kina, imajući sve to u vidu, postaviti prema Rusiji. No, Qin Gang je sad neke stvari poprilično pojasnio istaknuvši kako odnosi između Pekinga i Moskve mogu biti "primjer globalnih vanjskih odnosa".

"Uz suradnju Kine i Rusije, svijet će imati pokretačku snagu", rekao je Qin Gang. "Što svijet postaje nestabilniji, Kini i Rusiji je imperativnije da stalno unapređuju svoje odnose", naglasio je za vrijeme konferencije. Rekao je da postoji "bliski kontakt" između vodstva dvaju zemalja, pri čemu odnosi između šefova država (Vladimir Putin i Xi Jinping) čine okosnicu odnosa. "Strateško partnerstvo... sigurno će rasti iz snage u snagu". poručio je.

Qinovi komentari usklađeni su s govorom Xi Jinpinga s političkim izaslanicima u ponedjeljak, osuđujući ono što je nazvao "potiskivanjem" Kine od strane SAD-a. "Zapadne zemlje predvođene Sjedinjenim Državama provele su sveobuhvatno obuzdavanje, okruživanje i potiskivanje Kine, što je donijelo ozbiljne izazove bez presedana razvoju naše zemlje", rekao je Xi Jinping.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.