Qin Gang i velika transformacija kineske vanjske politike: Desetljećima se čekalo da Peking skine rukavice, a sad su morali - SAD-u najavljuju sukob, a odnos s Rusijom nazivaju "bedemom snage i stabilnosti" u svijetu punom izazova

Tijekom godine Kina je postala prepoznatljiva po svojem nekonfrontacijskom pristupu kad je riječ o vanjskoj politici. Na svaki izazov, pa čak i njima upućenu prijetnju odgovarali bi s gotovo jednom te istom šablonom koja se doimala kao da je unaprijed pripremljena. Kineska reakcija svodila se na pozivanje na dijalog, suzdržavanje od daljnjih eskalacija i generalno diplomaciju. I dok su neki pozdravljali ovakav kineski odmjereni i umirujući pristup, drugi su upozoravali da takve blage reakcije neće još dugo vremena moći biti prikladne, naročito pošto se intenzitet geopolitičkih udara na Kinu u zadnje vrijeme znatno povećava.

No, vjerovati da će kineski pristup ostati trajno blag bilo bi naivno, a sad se upravo potvrđuje da isti prolazi kroz dugoočekivanu transformaciju. Na scenu stupa novi kineski ministar vanjskih poslova, Qin Gang (postavljen je na funkciju u prosincu prošle godine), i po svemu sudeći unosi jedan novi, direktniji pristup u kinesku diplomaciju - možda baš onaj koji je Kini do sad nedostajao, koji se sad nameće kao neophodan jer gotovo da ne prolazi dan da iz Washingtona ne stižu izjave, planovi i najave kako "obuzdati Kinu".

Qin Gang je na funkciji već nekoliko mjeseci, no tek danas je u pravom smislu "stupio na scenu". Naime, danas je održao svoju prvu dugačku konferenciju u sklopu koje je predstavio kinesku vanjskopolitičku agendu za naredne godine. Za razliku od prethodnih izjava kada se kineskim dužnosnicima moralo čitati između redaka, Qin Gang sve pojašnjava bez zadrške pa tako napominje kako je odnos Kine s Rusijom "bedem snage i stabilnosti" dok je pak odnos između Kine i SAD-a, zajedno s američkim saveznicima, "izvor napetosti i sukoba".

Konkretno rekao je ono što je možda mnogima u Pekingu do sad bilo na pameti, ali je rijetko artikulirano osim možda u stupcima pro-partijskih dnevnih tiskovina. Qin Gang ističe kako se Kina i SAD kreću prema neminovnom sukobu ukoliko Washington hitno ne promijeni svoj pristup.

"Američka strana tvrdi kako žele nadjačati Kinu te da pritom ne traže sukob. No, u stvarnosti, američko tzv. natjecanje predstavlja opće okruženje i pritisak, igru s nultom sumom gdje ili živite ili umirete... Ako SAD ne stisne kočnice i nastavi se kretati ovom brzinom po krivom pravcu, nema tog branika koji će spriječiti prevrtanje - doći će, bez dvojbe, do sukoba i konfrontacije", poručio je kineski ministar vanjskih poslova.

Već jako dugo se od jednog visokog kineskog dužnosnika nije mogla čuti ovakva oštra retorika. Možda bi bilo potrebno posegnuti čak desetljećima unatrag da se pronađe ekvivalent.

Očekivano, današnje izjave Qin Ganga na Zapadu će se interpretirati kao "agresivne" i "konfrontacijske", no ovaj zaokret u kineskoj retorici je, kao što smo i spomenuli, bio posve očekivan, štoviše, bio je induciran drugom stranom. Kina itekako osjeća pritisak koji se pojačava i sukladno tome i djeluje. Ovo je, dakako, vrlo nezgodna prognoza bliske budućnosti jer izjave koje sad, po prvi put u ovakvom izdanju, stižu iz Pekinga jako podsjećaju na one ruske u predratnoj fazi.

Ruski visoki dužnosnici, uključujući Qinovog kolegu Sergeja Lavrova, godinama su zapravo ponavljali upravo ovo što je kineski MVP izrekao danas - da će kontinuirani američki pritisak neminovno dovesti do konflikta. Na kraju je do konflikta i došlo, u Ukrajini, a posve je jasno da je rat u Ukrajini dio šire konfrontacije između Moskve i Washingtona.

Kina pak, promatrajući rusko iskustvo, u neku ruku može vidjeti vlastitu budućnost koja se brzo približava. Naravno, u ruskom iskustvu vide i sve probleme i "zamke" takve reakcije. Jer isto kao što SAD danas čini sve, osim slanja vlastitih trupa, da bi pomogli Ukrajini u obrani od ruskog napada, činio bi i za Tajvan u slučaju kineskog napada.

Rusija je odlučila napasti Ukrajinu u trenutku kad su vidjeli da se američka potpora pojačava i da ni ultimatumi više nisu dovoljni za smirivanje napetosti (Putinov prošlogodišnji zahtjev SAD-u da Ukrajina ne smije ući u NATO). Kina danas vidi slično jačanje veza između SAD-a i Tajvana. Posjet Tajvanu sada već bivše predsjednice donjeg doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, bio je određena prekretnica, a ubrzano jačanje odnosa između Taipeija i Washingtona od onda se nastavilo.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.