Rusija i Ukrajina trebale bi pregovarati o okončanju sukoba kako bi se izbjeglo prelijevanje rata na Bjelorusiju, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, ključni saveznik Vladimira Putina, u intervjuu za rusku državnu televiziju.
Lukašenko je govorio u kontekstu ukrajinskog upada u Rusiju koji je započeo 6. kolovoza kada su tisuće ukrajinskih vojnika probile zapadnu granicu Rusije i upale u regiju Kursk.
Lukašenko je u opširnom intervjuu rekao da samo Amerikanci žele nastavak ukrajinsko-ruskog rata. "Zapad ohrabruje Kijev jer žele da Ukrajina i Rusija unište jedna drugu", poručio je Lukašenko u velikom dvosatnom intervjuu.
Rusija je danas poručila da će pojačati graničnu obranu nakon što je stotinama tisuća ljudi naređeno da se evakuiraju iz zapadne regije Kursk. Iz Kijeva su poručili da su njihove snage napredovale 35 km unutar Rusije od prošlog tjedna te nastavljaju osvajati teren.
Lukašenko je pak sugerirao, bez pružanja dokaza, da bi Kijev mogao imati planove za napad na Bjelorusiju te je rekao da Minsk neće dopustiti ukrajinskim vojnicima da "gaze bjelorusku zemlju".
Kao rješenje za ovu situaciju Lukašenko predlaže mirovne pregovore i okončanje rata. "Sjednimo za pregovarački stol i prekinimo ovu svađu. Ne treba to ni ukrajinskom narodu, ni Rusima, ni Bjelorusima. Zapadu to treba", rekao je.
Lukašenko tvrdi da se Zapad kladio na to da će destabilizirajuća situacija u Kursku potaknuti mobilizaciju trupa u Bjelorusiji i Rusiji i "prodrmati društvo iznutra".
"Ne želimo eskalaciju i ne želimo rat protiv cijelog NATO-a. Ne želimo to. Ali ako Ukrajina isprovocira Bjelorusiju nećemo imati drugog izbora", rekao je.
Aleksandar Lukašenko u intervjuu za rusku državnu televiziju
Lukašenko je ponovio ranije tvrdnje o povredama zračnog prostora te je rekao da se bjeloruske trupe šalju na granicu kako bi "spriječile proboj".
Rekao je da Minsk ne vidi razloga za korištenje ruskog nuklearnog oružja, raspoređenog na bjeloruskom teritoriju prošle godine, osim ako granice Bjelorusije budu povrijeđene. "Nećemo upotrijebiti nikakvo oružje dok ne kročite na našu državnu granicu", rekao je.
Zanimljivo je da Lukašenko se na neki način ovdje nudi kao potencijalni posrednik između Kijeva i Moskve iako ga ukrajinska strana sigurno ne bi prihvatila kao "neutralnog" - pogotovo ne nakon što su ruske snage na početku rata koristile i teritorij Bjelorusije za pokretanje invazije na Ukrajinu.
Teško je reći koliko su njegovi komentari u intervjuu za ruski kanal Rusija TV "usklađeni" s Kremljom, jer sama činjenica da poziva na pregovarački stol s ciljem okončanja sukoba moglo bi izgledati kao demonstracija slabosti s ruske strane. Naime, Moskva sigurno - osim ako je njena vojska zaista u velikom rasulu - neće u ovakvoj situaciji pristati na pregovore s Ukrajinom, dok Kijev po prvi put od početka rata drži dijelove ruskog teritorija. Pregovori u ovom trenutku bili bi dobri po Ukrajinu jer bi ona mogla Rusiji uvjetovati povratak Kurska u zamjenu za okupirane dijelove istočne Ukrajine. Pritom valja spomenuti da ruska vojska mjesecima i poprilično iscrpljujuće zauzima kilometar po kilometar ukrajinskog teritorija dok su ukrajinske snage u munjevitoj operaciji u svega tjedan dana zauzele poprilično velik teritorij.
Aleksandar Lukašenko u intervjuu za rusku državnu televiziju
Lukašenko možda govori iz osobnog straha za Bjelorusiju, možda ne nužno straha da će ukrajinske snage napasti njegovu zemlju, jer za takvo što Kijev zasigurno nema ni snaga ni volje, već straha da će Rusija u trenutku velike nervoze inzistirati da se Bjelorusija uključi u rat, odnosno da trupama pomogne u borbama na prostoru regije Kursk. Podsjetimo, Bjelorusija i Rusija imaju cijeli niz zajedničkih obrambenih sporazuma na temelju kojih se očekuje da će braniti jedna drugu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
