Ratno zamrzavanje iz više perspektiva: Trumpov plan za okončanje rata u Ukrajini više je strateški predah i čekanje na Putinov "odlazak s pozornice" zbog čega Moskva možda zaista preferira pobjedu demokrata

Američki izbori su za 6 dana, znači li to da rat u Ukrajini završava za 7? Dakako, govorimo o mogućnosti da na izborima pobijedi Donald Trump, ali ako se to i dogodi šansu za okončanje rata ipak neće imati 7 dana od danas već će morati čekati da se Joe Biden "spakira" i napusti Bijelu kuću, a to će biti tek krajem siječnja iduće godine.

Trump se puno puta hvalio da će zaustaviti rat u Ukrajini "u roku od 24 sata" nakon što preuzme kontrolu nad Bijelom kućom. Kako misli to učiniti u slučaju da pobijedi?

Tom mogućnošću bavio se i list Financial Times u svom osvrtu prije dva dana. Pozivajući se na izvore bliske bivšem predsjedniku ističe se kako je Trumpov plan "zamrznuti" sukob u Ukrajini. Naravno, ovo su za sad samo nagađanja i tvrdnje neimenovanih izvora, a sam Trump nikad nije detaljno elaborirao što konkretno planira učiniti po pitanju Ukrajine ako se vrati na vlast.

No, pretpostavimo da izvori imaju neku konkretnu informaciju, što onda zapravo sugeriraju? Osobe iz Trumpovog unutarnjeg kruga rekle su da bi to moglo uključivati pritisak na Ukrajinu da prepusti dio teritorija ili odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u.

FT navodi kako je republikanski kandidat za potpredsjednika J.D. Vance u rujnu iznio ideju o zamrzavanju rata uspostavljanjem autonomnih regija s obje strane demilitarizirane zone i isključivanjem Ukrajine iz NATO-a.

Prema jednom od Trumpovih dugogodišnjih savjetnika, novi plan bi preispitao neuspjele sporazume iz Minska, iz 2014. i 2015. godine, koji nikada nisu provedeni. Sporazumi su sadržavali plan za stvaranje autonomnih zona u Donjecku i Lugansku. O Krimu nije bilo riječi u sporazumima iz Minska.

Rusija je u ono vrijeme bila voljna prihvatiti točke sporazuma, no od onda su se stvari poprilično promijenile. Ruske snage u ovom trenutku kontroliraju skoro cijelu regiju Lugansk dok ubrzano preuzimaju preostale dijelove regije Donjeck. Iz te perspektive izgleda da bi "Trumpov plan" (ako takvo što uopće postoji i ima konture koje FT ističe) bio teško prihvatljiv i za jednu i za drugu stranu.

Realno gledajući, Ukrajina je ta koja bi - sudeći po tome kako se rat odvija - prije trebala biti zainteresirana za takvo što nego Rusija iako Kijev uporno ističe kako nikada neće pristati na predaju teritorija, čak ni zamrzavanje sukoba te inzistiraju na tome da su pregovori mogući samo ako se ruska vojska u potpunosti povuče

Jasno, to može biti i pregovarački trik gdje Kijev drži čvrstu liniju sve dok se Trump ne pojavi u Bijeloj kući, a onda će vlastitoj javnosti argumentirati da jednostavno nemaju druge nego prihvatiti takav plan. Tako da, bez obzira na retoriku, nije teško zamisliti da Kijev popusti prvi.

A Moskva? To će već teže proći. Jer jasno je što Kijev "dobiva" u takvom aranžmanu - prekid daljnjeg gubljenja teritorija, predah, priliku da obnove svoje snage (ljudstva im počinje kronično nedostajati). Što pak Rusija dobiva? Jasno je da zamrzavanje sukoba manje ide na ruku onome tko trenutačno napreduje, a Rusija, iako ne lako, ipak napreduje.

Faktor koji bi trebao odraditi ruski pristanak je ideja da se odustane od ukrajinskog članstva u NATO-u. Na to bi se trebali čvrsto obvezati glavni akteri, dakle sam Kijev i Washington. Trumpu to sigurno ne bi teško palo jer on NATO vidi kao teret po američku ekonomiju i nešto od čega američki interesi nemaju velike koristi.

Jasno, druga frakcija američke politike ima vrlo drugačiji stav po tom pitanju. Za tu frakciju, koja je i dalje dominantna (možda čak i u obje stranke!), NATO je zapravo alat koji SAD-u omogućuje vrlo široku hegemoniju i čvrstu kontrolu nad Europom.

Trumpova vizija Amerike je poprilično drugačija. Njegova Amerika se povlači iz stalne međunarodne prisutnosti i fokusira se na interno jačanje. Ako je pak konačni cilj snažna Amerika poprilično je teško reći čiji pristup bi bio učinkovitiji. Dakako, dvije ideje u snažnoj su koliziji jedna s drugom zbog čega ovi izbori i jesu toliko napeti.

Trumpov plan uključivat će mehanizme provedbe i posljedice za kršenje sporazuma, rekao je savjetnik. Međutim, po njegovom mišljenju, europske trupe, a ne NATO snage ili mirovne snage UN-a, trebale bi održavati nadzor.

"Postoje dvije stvari na kojima će Amerika inzistirati. Nećemo imati nijednog muškarca ili ženu u mehanizmu provedbe. Ne plaćamo za to. Europa plaća za to", dodao je izvor.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.