X
VELIKA AKCIJA: Od jeseni do jeseni - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Rulet opasan po Europu traje iznad krova reaktora broj 6: Nuklearna katastrofa u Ukrajini mogla bi biti sastavni dio ratovanja u očaju

PIŠE: | Foto: AP Photo/Kateryna Klochko/Guliver Image
Objavljeno:

Kad je izgledalo da rat u Ukrajini ide loše po Rusiju, u vrijeme dok je ukrajinska vojska uspješno izvela munjevitu ofenzivu u Harkovu, a zatim su Rusi bili prisiljeni napustiti i Herson, mnogi su alarmantno tvrdili kako je Rusija tad zapravo najopasnija, dok gubi. Spominjalo se tako i mogućnost uporabe nuklearnog oružja na prostoru Ukrajine, par tjedana se o tome pisalo toliko intenzivno kao da će rat postati nuklearan jako brzo (bilo uporabom taktičkog nuklearnog oružja ili drugog). U međuvremenu se situacija promijenila i danas se mnogi slažu da je Ukrajina ta koja gubi rat.

Većina, kao i sam Kijev, reći će da je to zbog obustave američke pomoći koja je trajno zapela u internom konfliktu američkog Kongresa, no valja podsjetiti i kako je došlo do toga - američka (republikanska zapravo) blokada direktna je posljedica vrlo glasno najavljivane i u konačnici potpuno neuspješne ukrajinske protuofenzive koja se trebala dogoditi prošle godine. Dogodila se, ali je u potpunosti bila neuspješna, a tada je Ukrajina primala maksimalnu potporu Amerike. Stvoren je stoga prešutni konsenzus da ni uz najveću potporu ukrajinske snage neće biti u stanju probiti ruske linije pa je samim nepotrebno dalje izdvajati tolika sredstva. Ne misle svi tako, dakako, ali oni koji se protive takvom narativu tek moraju pokazati što nude kao alternativu.

No, danas se vraćamo na tu pretpostavku da je suparnik koji gubi samim time jer gubi ujedno i opasniji, radikalniji, spreman na ekstremnije poteze. Rečeno je da je Rusija takva dok gubi, što svakako ima smisla, no zašto onda ne bi isto vrijedilo i za Ukrajinu?

Rusija je, očekivano, već prihvatila takav narativ pa sad tvrde kako je Ukrajina stajala iza terorističkog napada u okolici Moskve, jednog od najvećih u povijesti moderne Rusije. Gotovo svakog dana ruski mediji i dužnosnici tvrde da su pronašli nove dokaze koji upućuju ili na odgovornost Kijeva, njihovih partnera, a najčešće svih njih zajedno u zavjeri. No, što god Rusija pronašla teško da će izvan Rusije moći vrijediti puno jer nemoguće je očekivati da bi se ruske istrage, Rusije koja je sudionik u sukobu, mogle tretirati kao objektivne. Povrh toga ni sami dokazi nisu odveć "teški". I nekoliko tjedana nakon poznato je tek da se napad dogodio i da je netko od ruskih neprijatelja želio zadati takav udarac, ali je li to zaista bio Kijev ili je neka ekstremistička skupina odlučila "iskoristiti gužvu", bit će naprosto nemoguće sa sigurnošću provjeriti. Nije moguće otpisati čak ni scenarij u kojem bi ruske službe orkestrirale takvo što da im posluži kao argument za znatno veću eskalaciju rata, iako taj scenarij počinje s vremenom blijedjeti upravo zbog činjenice da iz ruskih istraga ne stiže ništa značajno - da zaista jesu pokrenuli "napad pod lažnom zastavom" zasigurno bi imali nešto spremno i za dan(e) poslije, nekakav naizgled nepobitan dokaz koji bi potkrijepio takav diabolični plan.

Ukrajina koja gubi je pak Ukrajina koja je neminovno sumnjiva jer gubitak u ratu poput ovog povlači sa sobom i puno očajničkih tendencija. Rat u Ukrajini vrlo brzo se postavio na onu poziciju koja mu ne dozvoljava previše ni razmišljanja o kompromisnom rješenju. Sva pomoć koja je poslana Ukrajini, a to je jedna gigantska operacija, stigla je s oznakom "Rusija ne smije pobijediti". Ako je to imperativ, i ako je nemoguće zamisliti čak ni kraj sukoba u kojem nitko ne pobjeđuje i ne gubi u totalnosti, to svakako otvara vrata očajničkim i radikalnim idejama.

Terorizam protiv ruskih civila bio bi čin očaja, ali što bi se istim zapravo postiglo? Osveta radi osvete? Čin apsolutne mržnje i gnjeva? Sam potez ne bi imao neku dublju svrhu, a ni "pozitivne" posljedice po Ukrajinu, jer čak i čin očaja zahtjeva promišljanje o konkretnom ishodu. Zato taj napad sve više izgleda kao nešto što su voljne bile izvesti terorističke skupine, možda uz kakvu obavještajnu pomoć ruskih neprijatelja, nije isključeno, ali također jako teško za neosporno potvrditi.

No, postoje neki drugi potezi koje bi Ukrajina mogla iz očaja i s predumišljajem izvesti, a baš kao što se i za Rusiju tvrdilo da bi mogla u slučaju da rat po nju krene loše posegnuti za "nuklearnom opcijom", isto vrijedi i za Ukrajinu, ali na jedan drugi način. Ukrajina nema nuklearno oružje, ali bi mogla izazvati nuklearnu eksploziju - ciljajući najveću nuklearnu elektranu u Europi, Zaporožje.

Još otkako su ruske snage preuzele kontrolu nad istom, u ranoj fazi rata, postoji strah da bi se ista mogla naći na meti napada koji bi izazvao katastrofu. Sama činjenica da se rat vodi uokolo najveće nuklearke u Europi samo po sebi je ekstremno opasno stanje, a ta opasnost se samo povećava.

Opširnije o nuklearki i njenoj povijesti čitajte ovdje: Energodar - ukrajinski nuklearni grad: Priča o mjestu koje je nastalo iz ničega na obali Dnjepra i ljudima koji, kroz njima sve bizarne povijesne promjene, čuvaju najveću nuklearku u Europi

Naime, Rusija je danas izvijestila da je Ukrajina ponovno ugrozila "sigurnost cijele Europe" napadom na elektranu Zaporožje. U njihovom izvješću tvrdi se kako su oborili ukrajinski dron iznad jednog od reaktora. To bi bilo već najmanje drugi put u dva dana da se nuklearka cilja dronovima, barem prema ruskim tvrdnjama. Naime, rečeno je da je jučer izveden napad s tri drona.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.