Od 8. do 9. srpnja tročlano izaslanstvo talibana (koji sebe smatraju vladom takozvanog Islamskog Emirata Afganistan) posjetilo je Moskvu, gdje su održali konzultacije s posebnim predstavnikom ruskog predsjednika za Afganistan Zamirom Kabulovom. Ruska strana pozvala je talibane da odustanu od destabilizacije post-sovjetskih država u središnjoj Aziji i da pregovaraju s vlastima u Kabulu i predstavnicima etničkih manjina (Tadžiksima, Uzbecima i Hazarima) s ciljem formiranja prijelazne koalicijske vlade. Rusija je obećala da će, nakon što takvi pregovori počnu, poduzeti korake za uklanjanje talibana s popisa terorističkih organizacija Vijeća sigurnosti UN -a (talibani su stavljeni na nju 2001). Tijekom održavanja svoje prve konferencije za novinare u Moskvi, talibansko izaslanstvo dalo je jamstva da njihove oružane jedinice neće prijeći granice Afganistana i dalo sigurnosna jamstva stranom diplomatskom i konzularnom osoblju. Obećali su i borbu protiv Islamske države te borbu protiv proizvodnje i trgovine drogom. Nadalje su izrazili spremnost za otvaranje mirovnih pregovora s vladom i inzistirali na tome da će poštivati ljudska prava u "okvirima islamskih standarda i afganistanske tradicije". Sva ova obećanja su u skladu s onom narodnom 'ludom radovanje'.
Dolazak talibanske delegacije poklopio se sa sve većom zabrinutošću u Moskvi zbog spektakularnih uspjeha koje su talibani postigli protiv vladinih trupa nakon evakuacije većine američkog vojnog kontingenta (približno 2500 vojnika) u svibnju i lipnju 2021. Povlačenje će biti dovršeno do kraja kolovoza 2021. Moskvu je uznemirilo osobito zauzimanje talibana sjevernih okruga Afganistana i svih njegovih granica (osim dva granična prijelaza), kao i znakovi rastuće demoralizacije u redovima vladinih snaga: čitavi garnizoni koji su se predali bez borbe i pobjegli u Tadžikistan i Uzbekistan. Izgledi za relativno brzu pobjedu talibana u potencijalnom građanskom ratu i kolaps državnih struktura u Afganistanu izazvali su zabrinutost u Rusiji zbog moguće destabilizacije zemalja Srednje Azije i kao posljedicu velike valove izbjeglica, mogućih kršenja granica od strane talibanskih snaga, te aktiviranje drugih radikalnih islamskih skupina u regiji, uključujući one povezane s Daešom.
Rusija je uspostavila kontakte s talibanima još 2014. godine u kontekstu krize u odnosima sa Sjedinjenim Državama i preuzimanja vlasti u Kabulu od strane predsjednika Ashrafa Ghanija, koji je, za razliku od svog prethodnika Hamida Karzaija, Moskvu držao na velikoj udaljenosti, pa je prema tome smatrano kako je Ghani prije svega zagovornik bliskih veza sa Sjedinjenim Državama. U studenom 2018. prvi put je talibansko izaslanstvo pozvano u glavni grad Rusije da prisustvuje sastanku takozvanog moskovskog formata. Namjera Kremlja bila je stvoriti međunarodni okvir za dijalog unutar Afganistana koji bi doveo do političkog rješenja sukoba. Od tada su talibanska izaslanstva nekoliko puta posjetila Moskvu. Posljednji takav posjet u okviru bilateralnih konzultacija održan je u siječnju 2021. Kontakti s talibanima od 2016. popraćeni su optužbama, izražene i od strane američke vojske i afganistanskih političara, da ih Rusija opskrbljuje oružjem. Ruska diplomacija uvijek je snažno demantirala takve navode, koji su licemjerni jer je poznato kako i Amerikanci i Afganistanci također godinama pregovaraju s talibanima u raznim formatima i s raznim ishodima.
Moskva je godinama poručivala da je jedini način za okončanje afganistanskog sukoba političkim kompromisom među Afganistancima i nakon evakuacije stranih vojnih kontingenata. Prema ruskoj vladi, takav sporazum zahtijeva povoljan međunarodni kontekst u obliku suradnje između regionalnih igrača i Sjedinjenih Država. Od 2018. godine Rusija je poduzela niz diplomatskih inicijativa za stvaranje ovih formata- od kojih je najvažnija bila uspostava takozvane skupine Trojka Plus 2019., koja je osim Rusije uključivala i Sjedinjene Države, Kinu i Pakistan. Ova je skupina održala nekoliko sastanaka i usvojila niz dokumenata koji sadrže dogovorena zajednička načela na kojima bi se trebalo temeljiti rješavanje afganistanskog sukoba.
Teško je izbjeći dojam da Rusija nije očekivala da će evakuacija američkih snaga iz Afganistana tako brzo ugroziti stabilnost srednjoazijskih država. Ipak, i dalje smatra evakuaciju američkih vojnih trupa, na koju je otvoreno pozivala dugi niz godina, kao stratešku dobit. Rusija je svoju strategiju usmjerila k dugotrajnim borbama između talibana i njihovih protivnika i stvarnoj podjeli zemlje među njima. To bi otvorilo mogućnost ublažavanja napetosti između različitih političkih snaga i etničkih skupina unutar Afganistana te iskorištavanje dobrih odnosa Rusije sa svim suparničkim skupinama (s izuzetkom islamskih ekstremista, poput Daeša).
Situacija u Afganistanu tako je postala i izazov za rusku politiku u regiji. Rusija je poduzela odlučne korake za koordinaciju vojne akcije s Tadžikistanom. Dana 17. svibnja predsjednik Vladimir Putin odobrio je nacrt sporazuma o stvaranju zajedničkog sustava protuzračne obrane s Dušanbeom. Potpisivanje sporazuma bit će prvi korak prema provedbi koncepta integracije tadžikistanskih i ruskih oružanih snaga (prema rusko-bjeloruskom modelu). Ruska preuzimanja kontrole nad protuzračnom obranom Tadžikistana također će joj omogućiti da proširi svoju kontrolu nad zračnim prostorom Afganistana. U nastojanju da ubrza poboljšanje tadžikistanske vojske, rusko Ministarstvo obrane započelo je opsežnu obuku za nju. Ova vojska od 8.800 vojnika je nedovoljno financirana (obrambeni proračun iznosi 174 milijuna dolara), a njezine oklopne snage (37 tenkova T-72 i T-62) zastarjele su. Tadžikistan također nema prave zračne snage (osim desetak jurišnih helikoptera Mi-24). Slabost oružanih snaga Tadžikistana djelomično nadoknađuje 201. baza ruskih oružanih snaga smještena u Dušanbeu i Bahtaru. Suprotno svom nazivu, ovo je borbena postrojba koja broji oko 7000 vojnika, opremljena oklopom, raketnim topništvom i opremljena skupinom zračne potpore (jurišni helikopteri i bespilotne letjelice). Pogoršanje situacije u Afganistanu ubrzat će njegovu obnovu i pojačanje tenkovskom pukovnijom. Nakon što se ovaj plan provede, postat će punopravna jedinica veličine jedne divizije.
Ključno pitanje za Rusiju bit će osiguranje razumno učinkovite kontrole nad tadžikistansko-afganistanskom granicom. Strahovi od priljeva migranata, kao i radikalnih islamskih milicija mogli bi rezultirati odlukom Rusije da pošalje kontingent graničara FSB -a na granicu. Još jedan izazov za ruske specijalne službe je eliminirati ili kontrolirati krijumčarenje droga. Također se ne može isključiti da će afganistanskim migrantima zatočenim u Tadžikistanu biti dopušten prijelaz ruske granice s europskim zemljama.
Čini se da ciljevi ruske politike u Afganistanu uključuju prije svega privođenje američkog procesa povlačenja iz regije svom očekivanom kraju. S tim u vezi, Moskva se otvoreno izjasnila protiv prebacivanja američke vojske iz Afganistana u srednjoazijske države. Međutim, time je htjela da povlačenje bude uredno i povezano s političkim procesom unutar Afganistana. Moskvi je također cilj pokrenuti (prave, a ne prijetvorne) političke pregovore između suparničkih afganistanskih snaga i djelovati kao posrednik u njima te stvoriti regionalni mehanizam za "nadziranje" političkog procesa u Afganistanu, u kojem bi Rusija mogla odigrati ključnu ulogu i koji bi predstavljao svojevrsni regionalni "koncert moći" koji koordinira njihovu politiku prema Afganistanu.
Zasad nema znakova da Rusija teži izgradnji posebnog položaja za sebe u Afganistanu, na primjer, stvaranjem nekakvog "proruskog" političkog tabora. Konkretno, Kremlj je izjavio da isključuje svaku vojnu intervenciju na afganistanskom teritoriju. Također je vrlo oprezan u pogledu pružanja vojne pomoći sadašnjoj afganistanskoj vladi (jedini oblik potpore koji trenutno postoji je obuka osoblja Ministarstva unutarnjih poslova). Za očekivati je, međutim, da će Moskva iskoristiti pogoršanje sigurnosne situacije u Afganistanu kako bi izvršila politički pritisak na srednjoazijske države i dodatno ojačala svoju vojnu prisutnost u regiji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
