Iskoristivši povlačenje američkih i NATO snaga iz Afganistana, Rusija namjerava ojačati svoj utjecaj u toj zemlji povećavanjem kontakata s afganistanskom vladom i talibanima. Cilj je postati ključni posrednik u mirovnom procesu, koji će joj omogućiti da utječe na sudionike, poveća kontrolu nad situacijom u Afganistanu i koristi je u odnosima sa zemljama regije.
Tijekom stabilizacijske misije NATO-a Rusija je imala relativno malu sposobnost utjecaja na unutarnju situaciju Afganistana. Akcije koalicije protiv talibana (koje se još uvijek smatra terorističkom organizacijom u Rusiji) favorizirale su ruske sigurnosne interese ograničavajući terorističke prijetnje, kao i trgovinu oružjem i drogom u Srednjoj Aziji. Istodobno, Rusija se pripremala za povlačenje američkih i NATO trupa iz Afganistana, gradeći odnose s najvažnijim političkim i naoružanim strankama u zemlji. Jedan od ciljeva ruskih kontakata s talibanima bio je zaustaviti širenje Daeša (ISIL) na Afganistan i zemlje regije i ograničiti aktivnost drugih lokalnih terorističkih organizacija s kojima su surađivali. Tako će, u trenutku povlačenja američkih i NATO snaga, u tijeku osjetljivog vremena za regionalnu sigurnost, Rusija pokušavati oslabiti sposobnost terorističkih organizacija.
Ruska politika prema Afganistanu želi utjecati na unutarnji sukob u toj zemlji, ograničavajući aktivnosti tamošnjih terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju Rusiji, istovremeno povećavajući prodaju oružja. Rusija će i dalje održavati kontakte sa središnjim vlastima Afganistana, lokalnim središtima moći, posebno s talibanima i politički i vojno utjecajnim regionalnim vođama afganistanskih Tadžika (koji čine oko 27 posto stanovništva), Uzbecima (9 posto) i Turkmenima (3 posto). Rusija će također pokušati preuzeti američke obavještajne mreže među ovom populacijom na sjeveru Afganistana, ponuditi im vojnu potporu, obavještajne podatke i zalihe naoružanja. Rusija će iskoristiti povlačenje američkih i NATO vojnika kako bi povećala svoje diplomatsko sudjelovanje u međunarodnim pregovorima o budućnosti Afganistana. Iako je na tom polju aktivna već nekoliko godina, tek je nedavno poduzela značajne korake u tom smjeru, poput sastanka na relaciji Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Pakistan u Moskvi 18. ožujka.
Predviđeni pokušaj talibana da preuzmu vlast u Afganistanu nakon povlačenja snaga SAD-a i NATO-a, čemu pogoduje sporazum sklopljen između njih i Sjedinjenih Država 2020. godine, predstavlja prijetnju Rusiji i zemljama regije. Iako su se talibani obvezali da terorističke organizacije neće koristiti afganistanski teritorij, oni sami neće moći ispuniti ta obećanja. Talibani održavaju taktičku suradnju s Al Kaidom, nedostaju im dovoljni vojni instrumenti za kontrolu tih skupina i nisu u mogućnosti učinkovito se boriti protiv Daešovih ćelija. Štoviše, Rusija i zemlje središnje Azije smatraju posebno opasnim što talibani prihvaćaju regionalne terorističke skupine, poput Islamskog pokreta Istočnog Turkestana, Islamskog pokreta Uzbekistana i Islamske džihadističke unije. Djelatnost ovih organizacija pogodna je za protok stranih boraca u regiji, izgradnju kanala za novačenje i stvaranje tajnih ćelija u okolici Afganistana.
Pokušaj talibana da preuzmu vlast ponovno će destabilizirati situaciju u Afganistanu i favorizirat će terorističke organizacije. To će ugroziti sigurnost država Srednje Azije, jer su to glavna regrutna baza skupine, a neizravno je to i sama Rusija, jer se novačenje obavlja i među srednjoazijskim migrantima koji rade u zemlji. Sve to može povećati terorističku prijetnju, posebno u slučaju najslabijih zemalja u regiji, uglavnom Tadžikistana i Kirgistana, koje već imaju poteškoće u zaštiti vlastitog teritorija od neprijateljskih skupina.
Da bi sebi zajamčila trajne instrumente utjecaja na situaciju u Afganistanu, Rusija je iskoristila teške pregovore u Kataru o budućnosti Afganistana. Ruske vlasti nastoje biti ključni posrednik, prikazujući Rusiju učinkovitijom od SAD-a i održavajući radne kontakte i s afganistanskom vladom i s talibanima. Da bi ojačala svoj utjecaj u Afganistanu i razvila suradnju sa zemljama uključenim u afganistanski mirovni proces, Rusija će također koristiti Šangajsku organizaciju za suradnju (SCO) u kojoj je Afganistan država promatrač. Povećavanjem sudjelovanja zemalja te organizacije u Afganistanu, Rusija će nastojati ograničiti utjecaj aktera izvan regije, posebno SAD-a ili EU-a. Rusija će također koristiti instrumente SCO-a za razvoj transakcijske suradnje u Afganistanu s drugim zemljama regije, a prije svega s Kinom. Glavni mehanizam SCO-a za suradnju u borbi protiv terorizma je Regionalna antiteroristička struktura. Može se koristiti protiv ujgurskih boraca na afganistanskom teritoriju, što će ograničiti opseg aktivnosti ovih skupina u Afganistanu. Suradnja unutar SCO-a također će omogućiti Rusiji da ograniči sudjelovanje Kine u regionalnoj sigurnosti.
Rusija će maksimalno iskoristiti vrlo vjerojatnu destabilizaciju u Afganistanu kako bi ojačala svoj nadzor nad državama Srednje Azije povećavajući broj vojnih vježbi izvedenih u okviru Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) uslijed potrebe za poboljšanjem regionalne sigurnosti. U Tadžikistanu, najmanje stabilnom susjedu Afganistana, već su planirane najveće vježbe ODKB-a ove godine i više vojnih aktivnosti nego prethodnih godina. Rusija također razmišlja o jačanju svoje 201. vojne baze tamo. Štoviše, Rusija će pokušati iskoristiti svoju poziciju regionalnog sigurnosnog jamca i ojačat će politički pritisak na druge srednjoazijske države koje graniče s Afganistanom koje nisu dio ODKB-a (Uzbekistan, Turkmenistan) kako bi proširila vojnu i bilateralnu suradnju na kontroli svojih granica, objašnjavajući to zbog potrebe za borbom protiv prijetnji iz Afganistana.
Zauzvrat, u odnosima s Indijom i Pakistanom, jačanje ruskog utjecaja u Afganistanu poslužit će Moskvi u suprotstavljanju regionalnim energetskim i transportnim projektima koji prijete ruskim interesima, poput plinovoda TAPI (Turkmenistan-Afganistan-Pakistan-Indija), i utjecati na migracije Afganistanaca u Iran.
Nastavak sukoba niskog intenziteta u Afganistanu Rusija doživljava kao čimbenik jačanja svojih političkih instrumenata prema Srednjoj Aziji. To će joj omogućiti da poveća svoju vojnu prisutnost, a time i politički utjecaj, u zemljama regije, što će vjerojatno neizravno ograničiti sve veće vojno sudjelovanje Kine. S obzirom na ograničene mogućnosti za nadmetanje s američkom i europskom financijskom potporom i razvojnom pomoći ili kineskim ekonomskim instrumentima, glavno rusko sredstvo za postizanje ciljeva u Afganistanu bit će vojna suradnja i obavještajne aktivnosti.
No, neće time europske zemlje biti izbačene iz raznih procesa. Preuzimanjem predsjedanja OESS-om 2022. godine, Poljska planira pokrenuti zajedničke akcije članica za stabilizaciju granice između država Srednje Azije i Afganistana. Sve zemlje u regiji povlačenje američkih i NATO vojnika doživljavaju kao prijetnju njihovoj sigurnosti, uglavnom u pograničnim regijama. OESS, iskusan u provođenju aktivnosti pomirenja i praćenju situacije na granicama u istočnoj Europi ili na Balkanu, mogao bi razviti dodatne oblike potpore za pogranična područja Afganistana. To bi ograničilo opseg transnacionalnih prijetnji koje potječu iz ove zemlje i otežalo Rusiji da ih koristi u svojoj regionalnoj politici.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
