Kada se američka vojska krajem kolovoza ove godine povukla iz Afganistana, nakon 20 godina ratovanja, mnogi su se pitali hoće li zaista napustiti ovu strateški važnu regiju ili pak namjeravaju situaciju promatrati negdje iz "susjedstva". No, pogled na kartu svijetu otkriva nam da nemaju previše opcija po tom pitanju. Sa zapada se nalazi Iran, s istoka Pakistan. Od Irana sigurno ne mogu očekivati ustupke, a ni Islambad ne bi bio voljan prihvatiti američku prisutnost - štoviše, sve je očitije da postoji i određena "tajna veza" između pakistanskih službi i Afganistana.
To znači da Amerikancima potencijalno preostaje prostor prema sjeveru, prostor gdje se nalazi nekoliko bivših sovjetskih republika koje graniče s Afganistanom - Turkmenistan, Uzbekistan i Tadžikistan. No, to je prostor gdje svakako daleko veći utjecaj od Washingtona ima Moskva. Iako ove zemlje vole imati bar donekle "otvorene opcije" jasno je da bi uspostava bilo kakve američke vojne ili obavještajne izvidnice u nekoj od ovih zemalja zahtjevalo blagoslov Moskve.
No, ako je suditi prema pojedinim medijskim izvorima, Moskva je upravo takvu mogućnost i ponudila SAD-u. Štoviše, ponudu je na stol stavio - prema pisanju lista The Wall Street Journal - sam Vladimir Putin i to za vrijeme njegovog sastanka s Joeom Bidenom ovog lipnja u Ženevi.
Odnosi između Moskve i Washingtona svakako su na vrlo niskim razinama i kontinuirano klize još i niže, ali taj sastanak u Ženevi prošao je, na iznenađenje mnogih, zapravo vrlo pozitivno. I Biden i Putin bili su vidno zadovoljni iako nisu nikad do kraja otkrili o kojim su sve temama tamo razgovarali. Podsjetimo, u to vrijeme SAD još nije bio svjestan da će im se u manje od dva mjeseca u Afganistanu dogoditi potpuni debakl i da će morati u panici napuštati Kabul dok se isti ponovno nalazi pod kontrolom talibana.
Što konkretno izvještava WSJ? Pogledajmo - ističe se kako je Putin Bidenu ponudio, ili barem predložio kao ideju, pristup američkim vojnicima ruskim vojnim bazama u regiji. No, i u samom izvješću napominje se kako je teško reći koliko je Putin pritom bio "ozbiljan". Je li se možda šalio? Teško. Nije tajna da je Rusija i ranije logistički pomagala američkim snagama u Afganistanu iako je to bilo prije više od desetljeća, odnosno u vrijeme kada su odnosi između Rusije i SAD-a još bili relativno dobri (iznimno dobri ako ih se uspoređuje s aktualnima!).
Da je riječ o konkretnoj temi oko koje nisu razgovarali samo Putin i Biden potvrđuje izjava zapovjednika glavnog stožera američke vojske, generala Marka Milleya, koji je u razgovoru za WSJ potvrdio kako je o ovoj temi razgovarao s ruskim kolegom, generalom Valerijem Gerasimovim, za vrijeme njihovog sastanka u Helsinkiju.
Pritom se citira i tekst iz ruskog lista Kommersant koji pak piše kako je Putin "iznio ideju o američkom vojnom osoblju u ruskim bazama" za vrijeme sastanka s Bidenom u lipnju ove godine.
Američko vijeće za nacionalnu sigurnost također je željelo znati misli li Putin ozbiljno ili je samo riječ o nečem što je tek tako iznio "u kontekstu debate". Pitali su direktno Milleya što misli o tome. No, on je samo istaknuo kako su specifični detalji razgovora između njega i Gerasimova, na obostrani dogovor, privatni.
Za vrijeme rata u Afganistanu Rusija je u direktnim pregovorima s NATO savezom na razne načine pomagala anti-talibanskim snagama predvođenim SAD-om u Afganistanu. Između ostalog NATO je angažirao Rusiju oko nabave vojnih helikoptera za afganistansku vojsku - istu onu vojsku koja se u svega par dana u kolovozu ove godine posve raspala (a ti helikopteri sad su u rukama talibana).
Rusija ima nekoliko vojnih baza na prostoru centralne Azije. Dakako, većina istih datira još iz vremena Sovjetskog Saveza. Jedna od važnijih je zračna vojna baza Kant koja se nalazi istočno od Biškeka, glavnog grada Kirgistana (podsjetimo, Kirgistan ne graniči s Afganistanom, ali je "relativno blizu" - od Kanta do Afganistana je oko 500 kilometara zračne linije).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
