Sisijev poučak autoritarnog vladanja: "Narod hoće jesti? Glad je cijena za prosperitet nacije"

Egipatski predsjednik Abdel Fattah Al-Sisi nalazi se na čelu Egipta već skoro cijelo desetljeće, od 2014. godine, kada je osvojio prve izbore. Kratki podsjetnik - prethodno tome sudjelovao je u državnom udaru protiv islamističkog predsjednika Mohameda Morsija dok je bio njegov ministar obrane. Pritom pak treba podsjetiti i na to da je Morsi srušen s vlasti na valu možda i najvećih prosvjeda koje je Egipat ikad vidio, većih i od onih za vrijeme tzv. Arapskog proljeća (koji su bili medijski znatno više popraćeni) kada je s vlasti srušen dugogodišnji predsjednik Hosni Mubarak.

Mnogi su Sisija doživljavali kao faktor "povratka na staro" - jer Egipat je desetljećima bio pod kontrolom vrlo autoritarne pro-vojne vlasti (odnosno vojska je iz sjene kontrolirala zemlju) - dok se Morsija može smatrati islamističkim eksperimentom koji je uvelike omogućen od strane zemalja koje su vrlo snažno podržale demonstracije u sklopu Arapskog proljeća. S jedne strane to je bio SAD za vrijeme predsjednika Baracka Obame, a s druge zemlje koje su podržavale moćnu skupinu Muslimanska braća (MB) i zaokret prema tzv. političkom Islamu - to su prije svega bile Turska i Katar, dok su se neke druge sile u regiji, primjerice Saudijska Arabija i UAE, oštro protivile tome pošto MB smatraju terorističkom organizacijom (jer ih vide kao prijetnju svojim monarhističkim vlastima).

Puno toga se događalo tijekom desetljeća, od pobune islamističkih militanata n Sinaju, do određenog pomirenja između Turske i Egipta (Erdogan je dugo vremena zamjerao svrgavanje Morsija, koji je sad već pokojni). No, Egipat se sad nalazi pred novim predsjedničkim izborima koji će se održati u prosincu ove godine.

Sisi je ponovno kandidat, jer je 2019. dao promijeniti Ustav prema kojem sad može biti na vlasti do 2030. umjesto do 2022. što mu je bio limit prema ranijem Ustavu. Ne očekuju se velika iznenađenja, a mnogima će sve biti jasno ako se pogledaju rezultati zadnja dva izbora: 2014. Sisi je pobijedio je 96.91% glasova, a 2018. s 97.08%.

Tko li će pobijediti na izborima ove godine? To je sad skoro pa retoričko pitanje. Očito je da je demokracija u Egiptu samo koncept na papiru u ovom trenutku. No, situacija u zemlji ne izgleda dobro...

Od prošle godine Egipat se nalazi u dubokoj ekonomskoj krizi. Imaju rekordno visoku inflaciju, a egipatska funta je od ožujka 2022. izgubila gotovo pola svoje vrijednosti.

Egipatska funta u odnosu na USD tijekom zadnjih 5 godina Nadalje, Egiptu ozbiljno nedostaje stranih valuta.

Prije izbijanja krize oko 30% populacije Egipta već je živjelo ispod linije siromaštva, a još oko 30% kategorizirano je kao "u opasnosti od siromaštva".

Egipat posljednjih godina ovisi o pomoći svojih bogatijih saveznika u Zaljevu (naročito Saudijska Arabija) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dok ulagači izvlače milijarde iz zemlje.

Povrh toga egipatski vanjski dug se utrostručio otkako je Sisi na vlasti. Od onda je Egipat prodao nekoliko velikih državnih kompanija nastojeći doći do novca, ali gotovo pola njihovog budžeta za razdoblje 2023/24 odlazi za servisiranje dugova (!).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.