Glavni koordinirator francuskog programa za cijepljenje stanovništva, Alain Fischer, poručio je kako nema razloga da Bruxelles ne počne razmatrati kupnju ruskog ili kineskog cjepiva, ukoliko su sigurnost i učinkovitost istih potvrđeni. Fischerova izjava ima smisla, no svakako predstavlja i jedan novi trenutak u kronologiji aktualne bitke protiv koronavirusa, a njegovi stavovi nisu izolirani na prostoru Europske unije.
Nije tajna da je Europska unija do nedavno tretirala rusko i kinesko cjepivo "ni pod razno", a koliko god su se pritom isticali razlozi poput nedovoljnog testiranja treće faze, nije teško zaključiti da je odluka bila uvelike politička. No, uzimanje ruskog i kineskog cjepiva u obzir sada više nije stvar politike već potencijalne nužnosti.
Kako i znamo, pojavili su se određeni problemi oko osiguravanja dovoljnih doza cjepiva za populaciju Europske unije. Problematična postaje nabava i Pfizerovog cjepiva, ali i cjepiva AstraZeneca-e koje je EU odobrila za uporabu tijekom jučerašnjeg dana. Unatoč aktualnim problemima s dostavom - odnosno time da cjepivo, kako se čini, ide onom koji je spreman platiti najviše - jasno da će oba ova cjepiva u konačnici biti dostupna EU populaciji, ali pitanje je kada. Ovo je zapravo slična stvar kao i problem dostupnosti zaštitnih maskica prošle godine - danas su one po svuda, često i bacane po podu, ali prije godinu dana nestašica istih bila je ogromna što je dovelo do njihove ogromne nabavne cijene i opet su do maskica dolazili oni koji su bili spremni platiti najviše.
Situacija nije puno drugačija danas s cjepivom. Državama je ono hitno potrebno ne samo kako bi zaštitili zdravlje svojih građana već kako bi mogli ponovno pokrenuti ekonomije. Europska unija nadala se da će sve svoje potrebe pokriti sa spomenutim "zapadnim" cjepivima, no možda sad ubrzano dolazi vrijeme kada će se morati okrenuti "istočnoj alternativi". Gdje je u toj priči spomenuta politička dimenzija? Brzo će nestati ako se napravi računica koja sugerira brže otvaranje ekonomije.
Po tom pitanju spomenuti Fischer jučer je u TV obraćanju poručio: "Ne bi smjelo biti predrasuda po pitanju od kuda dolazi cjepivo". Da, "ne bi trebalo biti", ali predrasuda je itekako bilo... Za Europsku uniju sigurno ne bi bilo jednostavno da sad mora hitno nabavljati ruska i kineska cjepiva, no takav scenarij bio bi ujedno i neugodno ironično iskustvo, naročito za sve one, nažalost među njima je i kvalificiranih znanstvenika, koji su rusko cjepivo Sputnik V odmah u startu odbacili zbog činjenice da je "rusko".
No, recimo da do toga dođe, da EU bude primorana nabaviti cjepivo iz Rusije i Kine, koja je procedura? Zapravo ostatak EU-a može se samo ugledati na jednu od svojih članica, Mađarsku, koja je prije tjedan dana postala prva EU članica koja je odobrila uporabu ruskog cjepiva Sputnik V, a jučer je išla i korak dalje te je odobrila i uporabu kineskog cjepiva Sinopharm.
Zanimljivo da se prije svega tjedan dana Mađarska još uvijek nalazila na meti oštrih kritika iz Bruxellesa zbog činjenice da se "otela kontroli" i na svoju ruku odobrila uporabu ruskog cjepiva. No, činjenica je da je Sputnik V odobren od strane mađarske medicinske regulatorne službe. Cjepivo nije odobreno samo na temelju ruskih tvrdnji već i na temelju neovisnog mađarskog ispitivanja. Ukoliko su procedure za odobrenje slične, a trebale bi biti, ostatak EU-a može od Mađarske tražiti relevantne podatke ne bi li se Sputnik V, kao i Sinopharm, po brzom postupku odobrio i na razini Europske unije.
Spomenuli smo politički kontekst. Jasno da je on prisutan i u mađarskom primjeru. Za očekivati je da će jedna Mađarska, koja unatoč službenim stajalištima Bruxellesa, nastoji održati dobre odnose i s Rusijom i s Kinom, biti prva u uniji koja će se upustiti u takvu proceduru. Ali kad govorimo o učinkovitosti i sigurnosti ruskog cjepiva treba imati još nešto u vidu, a zapravo također je vezano uz politiku.
Naime, Rusija je cjepivom Sputnik V već cijepila velik broj ljudi. Prema stranim procjenama to je do sada oko 1 milijun ljudi, ruske vlasti tvrde da je broj i veći, da su još sredinom ovog mjeseca premašili brojku od 1,5 milijuna cijepljenih, no neki su skeptični prema tim tvrdnjama.
U svakom slučaju možemo pretpostaviti da je do sada najmanje milijun ljudi primilo Sputnik V cjepivo, prvo cjepivo proizvedeno protiv koronavirusa. Politički gledano, da cjepivo izaziva neke veće zdravstvene posljedice, ne bi li upravo to bila udarna vijest u brojnim zapadnim medijima koji često kao da imaju "dežurnu anti-rusku službu"? Taj faktor može nam u neku ruku poslužiti i kao neslužbena potvrda da cjepivo jest funkcionalno i da ne izaziva opasne posljedice.
Dakako, čak i da EU pristane na nabavu ruskog cjepiva pitanje je koliko je Rusija u stanju proizvesti potrebnih doza. No, činjenica jest da ruski vakcinacijski "PR" radi na tome da se njihovo cjepivo izveze na što veće tržište pošto je to, između ostalog, prilika za popriličnu zaradu, da ne govorimo i o nekim geopolitičkim implikacijama koje se nameću u tom slučaju same od sebe.
Spomenimo pritom da je Rusija već prijavila svoje cjepivo kod EU regulatorne agencije (EMA) gdje čeka na potencijalno odobrenje. Nadalje, ruski proizvođači poručili su kako su "spremni pomoći" oko punjenja EU skladišta potrebnim dozama cjepiva protiv koronavirusa.
Ruski direktni investicijski fond (RDIF), koji je financirao proizvodnju cjepiva Sputnik V, poručio je kako pozdravljaju objavu EMA-e da će se cjepivo Sputnik V uzeti u razmatranje.
Podsjetimo, Rusija je uporabu cjepiva Sputnik V potvrdila još u kolovozu 2020. Cjepivo je pokazalo učinkovitost od 91,4% u sprečavanju oboljenja koronavirusom, no, što je možda još i bitnije, također se potvrdilo 100% učinkovito u sprečavanju težih oblika oboljenja kod onih koji se unatoč cijepljenju zaraze koronavirusom.
Od onda rusko cjepivo je odobreno u nekoliko zemalja - u Alžiru, Boliviji, Venezueli, Srbiji, Argentini, Mađarskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
