Sjevernomorski prolaz je morska ruta koja, kad bude prohodna tijekom cijele godine, će predstavljati iznimno važnu logističku i geostratešku komponentu koja, kako ističu neki, "mijenja pravila igre". Pogledajmo za početak gdje se ista točno nalazi i koji su njeni izazovi.
Prema ruskoj klasifikaciji Sjevernomorski prolaz je ruta koja se nalazi istočno od otočja Novaja Zemlja (riječ je o otočju koje je sastavljeno od dva velika otoka i većeg broja malih otoka, a smješteno je u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Rusije - po upravnoj podjeli pripada Arhangelskoj oblasti) te se nastavlja ruskom arktičkom obalom Karskog mora (Karsko more je dio Arktičkog oceana koji se nalazi sjeverno od Sibira, između Barentsovog mora na zapadu i Laptevskog mora na istoku), dalje uz Sibir pa sve do Beringovog prolaza (tjesnac između najistočnije točke Azije i najzapadnijeg mjesta Amerike, odnosno s istočne strane se nalazi Rusija, a sa zapadne strane SAD, točnije Aljaska).
Pogledjamo na karti lokaciju rute (odnosno nekoliko ruta uzduž ovog prostora):
Tehnički Sjevernomorski prolaz dio je još znatno veće rute pod nazivom Sjeveroistočni prolaz, odnosno ovaj dio uz obalu Rusije esencijalni je dio te velike rute kojom se spaja Europa i Azija (u svrhu jednostavnosti i diferencijacije od južne rute nadalje ćemo je nazivati sjeverna ruta). Dakako, to je i najatraktivnija komponenta te rute jer je put od Europe do Azije kraći nego "klasičnim" putem preko Sueskog kanala. Pogledajmo i to na priloženoj karti:
Koliko je put kraći? Poprilično. Putovanje teretnog broda od Amsterdama u Nizozemskoj do Daliana u Kini traje 48 dana ako idemo preko Sueskog kanala. Ako pak idemo sjevernom rutom putovanje se skraćaju za čak 13 dana. Ne treba posebno ni naglašavati koliko je to bitno u kontekstu logistike - naročito danas kada se logistički lanci diljem svijeta nalaze pod ogromnim opterećenjem.
Koliki je aktualni omjer prometa? Evo brojki - sjevernom rutom je do sad prošlo svega nekoliko desetaka teretnih brodova. A preko Suzea? Godišnje ih prođe oko 17.000! Kako to? Razlog tome je činjenica da sjeverna ruta još uvijek nije tehnički "otvorena", trenutačno se nalazi negdje između teorije i prakse. Zašto? Zato jer je djelomično prohodna tek od srpnja do studenog, a ostatak godine ključni dijelovi nalaze se pod ledom. Čak i za vrijeme toplijih mjeseci običan teretni brod ne može proći ovdje zbog opasnosti od ledenjaka. Ali to se naglo mijenja zbog nekoliko faktora, zapravo zbog dva ključna. Kao prvo, led se zbog globalnog zatopljenja otapa i povlači zbog čega dolazi do sve veće prohodnosti sjeverne rute. Kao drugo, zbog potrebe što bržeg otvaranja iste izgrađuju se posebni teretni brodovi koji se mogu probijati kroz nju čak i bez pomoći ledolomaca.
Dakako, što se sjeverna ruta bude više otvarala globalni brodski promet će se sve intenzivnije seliti na nju, a prolaz kroz Sueski kanal će početi naglo gubiti na značaju (pošto su glavne destinacije Europa i Azija, odnosno transfer ide iz Azije prema Europi).
Dakako, bit će i ozbiljnih negativnih posljedica, naročito po ekosustav koji je već i sada diljem svijeta ugrožen i narušen zbog ekscesne logistike, a otvaranje sjeverne rute to će samo pojačati te dovesti do novih problema na Arktiku. Nažalost, živimo u svijetu koji još uvijek operira isključivo na temelju ponude i potražnje, a to znači da neki obični predmeti, koji bi se vrlo lako mogli proizvoditi i znatno bliže potrošačima, ovako putuju preko pola svijeta do odredišta. To je ekološka katastrofa koja, što god neki tvrdili, ne može biti zaustavljena dok ne dođe do drastične promjene u globalnom ekonomskom modelu, a te promjene - barem, što se tiče ljudske inicijative na razini država, nisu ni na horizontu.
Što se pak trgovine tiče glavno je pitanje kada će sjeverna ruta postati prohodna tijekom cijele godine. Rusija, koja će od ovoga imati najveće koristi, ovog tjedna dala je vrlo značajnu izjavu. Naime, njihov zamjenik premijera, Jurij Trutnjev, poručio je kako će sjeverna ruta postati prohodna tijekom cijele godine već 2022. ili 2023. godine.
Dakako, Rusija je puno investirala u infrastrukturu sjeverne rute te želi da što prije postane iznimno bitna. U prilog im ide činjenica da se Arktik, prema novim istraživanjima, zagrijava brže od ostatka svijeta. No, još uvijek se ruta ne može koristiti zimi iako su se određene eksperimentalne plovidbe uspješno provele.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
