X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 4 od 5
Preostalo vremena: 00:48:18
Akcija traje do 22:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Slovačka je "na rubu građanskog rata" i nije jedina: Europa kipi od politike, a medijske naslovnice stvaraju atentatorsku atmosferu

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: Muškarac sa slovačkom zastavom koji se došao moliti za upucanog premijera Fica ispred bolnice u Banskoj Bistrici, 16. svibnja 2024. (izvor: AP Photo/Denes Erdos/Guliver Image)

Jučerašnji pokušaj atentata na slovačkog premijera Roberta Fica potresao je i šokirao Europu, ali nikoga kao Slovačku. Izgledalo je da su ta vremena iza Europe, jer ni pokušaja atentata nije bilo već 20-ak godina. 2003. godine ubijena je švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh. Ali ni to nije bio atentat u političkom smislu. Ubio ju je švedski državljanin srpskog podrijetla, Mijailo Mijailović, no riječ je o osobi koja je tvrdila da je "čula glasove u glavi" i zaključeno je da nije bilo političkog motiva.

Zadnji "pravi" atentat na tlu Europe bio je te 2003. u Srbiji kad je ubijen premijer Zoran Đinđić u turbulentnom vremenu nakon pada Slobodana Miloševića tri godine ranije.

U svakom slučaju, atentati su se doimali kao stvar prošlosti, razina nasilja koja se, barem u Europi, više ne pojavljuje. Ali jučerašnji napad na slovačkog premijera zapravo pokazuje da je takva razina nasilja očito već neko vrijeme "tu negdje" i sad se počela prelijevati iz teorije u stvarnost.

Robert Fico je operiran nakon ranjavanja, operacija je trajala preko 5 sati i iako mu je stanje danas stabilnije još uvijek je pitanje hoće li se izvući i s kakvim posljedicama.

Komentirajući pokušaj atentata slovački ministar unutarnjih poslova, Matus Sutaj Estok, poručio je: "Slovačka je na rubu građanskog rata. Zbog političkih napetosti, zbog društvenih mreža koje su pune komentara mržnje i sad nakon napada".

Kad je riječ o politici u Europi, tko god se ikad upustio u čitanje komentara po društvenim mrežama zna da je mržnje zaista u izobilju. Ono što se ponavlja je podjednako strastvena mržnja obje strane (pod uvjetom da su samo dvije) i to po pitanju bilo čega. Nisu to više različita mišljenja, to je potpuno isključenje od bilo kakve ideje da bi se moglo sagledati suprotno mišljenje ili razumjeti tuđe stajalište. Ljudi su u stanju mrziti se zbog banalnih stvari, od sporta do glazbe, možemo samo zamisliti što se onda događa jad riječ o politici i to još o nečem s beskonačnom eksplozivnošću kao što je rat u Ukrajini.

Suprotstavljene napetosti prema ratu u Ukrajini osjećaju se diljem Europe, svakako i ovdje, ali u zemljama koje graniče s Ukrajinom još i kudikamo više. Slovačka je jedna od njih i još povrh toga Slovačka je nedavno dobila vlast koja je u kontradikciji s gotovo cijelom Europom kad je riječ o stavu prema Ukrajini pošto se Robert Fico otvoreno protivi slanju oružja u Ukrajinu (vidi: Dan kada je počelo novo okrutno vrijeme: Hici u slovačkog premijera su poruka predratne Europe).

Mnogi Slovaci ga u tome podupiru, mnogi ne. Ovi koji su protiv njega još su i dodatno "motivirani" pritiskom medija koji politiku kakvu zastupa Robert Fico predstavljaju kao opasnost po cijelu Europu. Skoro pa da je bilo za očekivati da će netko na kraju "puknuti" i krenuti u smrtonosni pohod.

Anti-vladine demonstracije u Bratislavi (izvor: Imago Lifestyle)

Ficov zamjenik, Robert Kalinak, točno je detektirao problem kad je danas poručio: "Nemogućnost prihvaćanja volje dijela javnosti, koja se nekoj skupini ne sviđa, rezultiralo je ovime".

A Robert Fico zaista predstavlja sve na što se u današnjoj Europi iz pozicije drugih vladajućih elita gleda s maksimalnom netrpeljivošću. Prava panika nastala je kad je njegova socijal-demokratska (ali i s dozom nacionalizma) stranka Smer-SD osvojila izbore u rujnu prošle godine.

Pogledajmo samo naslovnice utjecajnih medija u danima nakon pobjede njegove stranke. AP piše "Dok slovačko povjerenje u demokraciju blijedi, njen predizborni predvodnik vodi kampanju protiv pomoći Ukrajini". Tvrdnje se lako zbrajaju u izvedeni zaključak - Fico je prijetnja demokraciji, a zašto? Zato je ne želi pomagati Ukrajinu.

A zašto to ne bi bio "demokratski" stav? Zar "povjerenje u demokraciji" mora blijedjeti ako biračko tijelo izabere stav koji nije nužno dominantan i podržavan od strane drugih? Kako smo i rekli, Slovačka graniči s Ukrajinom, Slovacima nije svejedno i sigurno će se situacija gledati donekle drugačije nego recimo Portugal kojem se sve ovo čini dosta daleko.

Francuski France 24 nakon izbora u Slovačkoj piše: "Slovački Fico, populistički bivši premijer sa sklonošću prema Putinu". Podsjetimo, Fico je već bio premijer u jednom mandatu, no u međuvremenu se političko stanje u Europi itekako "zakompliciralo". Uglavnom, Ficu se ovdje spominje kao nekog tko ima "sklonost prema Putinu". I opet se iz ovakvih i sličnih naslova puno toga može spojiti u zaključak. Ako se mjesecima piše o tome da je Putin trenutačno najveći neprijatelj Europe, dok ga neki mediji nazivaju "novim Hitlerom", što je onda Robert Fico ako se tvrdi u naslovnicama da ima "sklonost prema Putinu"?

Što je pak točno Fico rekao da mu se toliko zamjerilo? U konkretnom članku francuskog online kanal Fico je citiran: "U našem je vitalnom interesu da imamo dobre odnose sa svakom zemljom u svijetu, uključujući i Rusku Federaciju".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.