Snovi i noćne more na Kavkazu: I Gruziju se natjeralo da mora birati nemoguće - može biti enklava Zapada na Istoku ili transverzala ruske moći do Perzijskog zaljeva, ali u svakom ishodu joj prijeti tragedija

Gruzija, bivša sovjetska republika, uvijek je bila geopolitički važna, a danas je ponovno u fokusu jer se upravo nalazi na svojoj velikoj prekretnici između EU-a i Rusije, ali zapravo općenito između Zapada i Istoka. U subotu su održani parlamentarni izbori na kojima je pobjedu odnijela vladajuća stranka Gruzijski san dok oporba, kako se moglo i očekivati, odbacuje rezultate izbora i prijeti eskalacijom prosvjeda.

No, prema službenim rezultatima zapravo se ništa ne mijenja - vladajuća stranka osvojila je skoro isti broj glasova kao što je držala i ranije, čemu onda odjednom tolika uzbuna oko Gruzije? Više je razloga. Kao prvo imamo zaokret unutar same vladajuće elite koja je, zahvaljujući uvelike i stavu oporbe, odlučila snažnije usmjeriti interese prema Moskvi. To nije bio slučaj ranije, štoviše, "san" Gruzijskog sna bio je također priključenje Europskoj uniji, ali neke stvari su se promijenile.

Ideja integracije sa zapadnim strukturama, u prvom redu Europskom unijom, a zatim i NATO-om, bila je u jednom trenutku nešto što je post-sovjetski svijet skoro pa prirodno prihvaćao, a Moskva se tome nije naročito opirala. S vremenom je ruska politika prešutno rekla "ne" daljnjoj ekspanziji NATO-a dok je priključenje Europskoj uniji još uvijek bilo relativno prihvatljiva opcija. Postepeno se stvari mijenjaju, a nakon rata u Ukrajini može se reći da je i pristupanje u EU postalo nešto što Rusija više ne prihvaća na svojoj granici.

Prije 20 godina u NATO su, bez previše napetosti, ušle tri bivše sovjetske republike - Estonija, Latvija i Litva (zajedno s Bugarskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom). Ali u 20 godina puno se toga promijenilo, u zadnjih nekoliko naročito i može se reći da je današnja kriza odnosa između Moskve i Zapada čak veća nego u najtežim danima Hladnog rata.

Naravno, moglo bi se dosta pričati o tome je li Gruziju uopće geografski moguće smjestiti u Europu, no jasno je da se ovdje radi puno više o geostrateškom interesu.

Gruzija ima značajnu geopolitičku važnost u regiji Kavkaza zbog nekoliko ključnih razloga.

Smještena je na raskrižju Europe i Azije, između Crnog mora i Kaspijskog jezera, što je čini ključnom točkom za transport energenata. Prostor Kavkaza, između Rusije, Turske, Irana, i Europe, Gruziji daje posebnu ulogu u međuregionalnim poslovima.

Kroz Gruziju prolaze važni energetski koridori, poput naftovoda i plinovoda (Baku-Tbilisi-Ceyhan, Baku-Tbilisi-Erzurum), koji povezuju energetski bogate zemlje kao što su Azerbajdžan i Turkmenistan sa zapadnim tržištima, čime se smanjuje ovisnost o ruskim energentima.

Zbog svog položaja, Gruzija je često u fokusu sukoba moći između Rusije i zapadnih zemalja. Nakon rusko-gruzijskog rata 2008. godine i priznavanja Abhazije i Južne Osetije kao nezavisnih republika od strane Rusije, Gruzija je postala posebna priča u post-sovjetskom prostoru. Zapravo taj rat, koji je trajao svega 16 dana, bio je ključna prekretnica, trenutak kada je Rusija odlučila silom spriječiti daljnje širenje NATO-a u post-sovjetski prostor.

Gruzija ima jedinstvenu povijesnu, kulturnu i religijsku baštinu koja pridonosi njenoj ulozi kao mosta između Istoka i Zapada. Mogla bi biti, u idealnom svijetu, most koji spaja, ali svijet je sve manje idealan u tom smislu i došlo je na red da će Gruzija morati birati kome pripada.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.