Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Spašavanje ljudi ili terorista? Zašto je sirijski "humanitarni koridor" tako kontroverzan i zašto će uskoro biti predmet ozbiljne eskalacije u Idlibu, ali i novih napetosti između Washingtona i Moskve?

PIŠE: | Foto: AP Photo/Ghaith Alsayed/Guliver Image
Objavljeno:

Čak i za vrijeme sastanka Biden-Putin u Ženevi jedna od tema bili su humanitarni koridori u Siriji. Zapravo riječ je o jednom, Bab al-Hawa graničnom prijelazu koji ide iz Turske direktno u Idlib. Podsjetimo, riječ je sjeverozapadnoj sirijskoj regiji koja se nalazi pod kontrolom raznih ekstremističkih skupina, a neke od njih i međunarodno su deklarirane kao terorističke skupine. Nadalje, kontrolu ovdje ilegalno drži i turska vojska koja aktivno pomaže militante.

Taj koridor, odobren od strane UN Vijeća sigurnosti, ističe idućeg mjeseca. SAD želi pod svaku cijenu produljenje aktivnosti ovog koridora - drugim riječima, žele da se isti odobri i u narednom periodu od strane UNVS-a.

No, Rusija prijeti vetom, a mogla bi joj se (kao i inače) pridružiti i Kina. Zašto bi stavili veto na jedan "humanitarni koridor"? Nije li to zapravo "nehumano"? Ako do toga dođe tako će se svakako i predstaviti, bez sumnje. No, priča ima i drugu stranu.

Kao prvo, Damask, odnosno sirijske vlasti, argumentiraju da UN humanitarna pomoć mora ići isključivo preko njih pošto je bilo kakav drugi aranžman direktno kršenje njihovog suvereniteta. Jasno, može se argumentirati da to nije najsretnije rješenje pošto teško da bi se Damasku "žurilo" s prosljeđivanjem humanitarne pomoći za Idlib. Odnosno uskraćivanje humanitarne pomoći mogli bi koristiti za vršenje pritiska na jednu od zadnjih zona koja se ne nalazi pod njihovom kontrolom - ne računajući kurdske teritorije na istoku zemlje gdje i dalje traje simbioza s američkom vojskom, ali tamo barem (iako se ništa ne može posve isključiti) nema direktnog dosluha sa skupinama kao što su Al-Qaeda što se nikako ne može reći za Idlib.

Kratki podsjetnik - kad je sirijska vojska napokon ojačala i krenula u veliko oslobađanje zemlje (opet, sve izuzev istoka), malo koja bitka je bila "konačna". Najveća uporišta ekstremista jesu oslobođena, ali sami ekstremisti nikad nisu (do kraja) eliminirani. Bitke su se uvelike završavale tako da bi sirijska vojska militantima osiguravala sigurni koridor kroz koji su isti mogli pobjeći vodeći sa sobom i članove obitelji (a vjerojatno i stanovništvo koje se nije mirilo sa sudbinom da ponovno budu pod kontrolom Assada) - svi ti koridori vodili su na jedno mjesto, do Idliba (grad i istoimena provincija na sjeverozapadu Sirije, na turskoj granici).

Kroz te slobodne koridore prošlo je "sve i svašta", moralo je, jer uskoro se Idlib našao pod kontrolom najekstremnijih frakcija. Trajali su tamo i međusobni sukobi između istih, a sirijska vojska, uz snažnu podršku Rusije, pokušala je istima zadati završni udarac. Nisu uspjeli, uvelike zbog činjenice da se još snažnije angažirala Turska koja je ušla sa svojim trupama u Idlib. Daljnji sukob postao je gotovo nemoguć jer bi isti, da je nastavio eskalirati, vodio ravno u direktan vojni konflikt između Rusije i Turske, a to je, da podsjetimo, vojni konflikt između Rusije i NATO-a.

U međuvremenu situacija se donekle smirila, Putin i Erdogan uspjeli su još jednom dogovoriti kvazi-suradnju proglašenjem tzv. "de-eskalacijske zone" na prostoru Idliba, a zaživile su i njihove zajedničke patrole nad ključnim prometnicama... Ipak, Idlib sve ovo vrijeme izgleda kao ono što i jest - nedovršena priča.

Eskalacija je uvijek moguća i sporadično se i događa, primjerice u vidu ruskih zračnih napada na položaje terorističkih skupina, odnosno one koje čak i Turska, iako nevoljko, mora priznati kao teroriste.

No, vratimo se na humanitarni koridor preko graničnog prijelaza Bab al-Hawa. I generalni tajnik UN-a Antonio Guterres oštro urgira za obnovom trajanja koridora ističući kako bi ukidanje istog značilo veliku humanitarnu krizu za stanovnike Idliba - a tamo se u ovom trenutku, prema procjenama, nalazi oko 3.4 milijuna ljudi.

Pogledajmo što o tome ima za reći druga strana, sirijska vladina strana. Sirijski ministar vanjskih poslova, Faisal Mekdad, dao je intervju za ruski RT te se pritom konkretno osvrnuo na ovo aktualno pitanje. On smatra kako je američko urgiranje za ovaj koridor "čisto licemjerje". Zašto? Tvrdi: "Njihov pokušaj da održe granični prijelaz operativnim je samo još jedan pokušaj da se pomogne teroristima kako bi ih se opskrbilo s nužnim materijalima da bi se prolongirao teroristički rat protiv Sirije koji traje još od 2011. godine. Prekogranične aktivnosti SAD-a i Turske su direktna kršenja suvereniteta naše zemlje. Oružje se šalje militantima u sklopu tzv. 'humanitarne pomoći'. Prisutnost u Idlibu ima Jabhat al-Nusra, ogranak Al-Qaede u Siriji".

Kako smo i rekli, nije sporno da je Al-Qaeda prisutna u Idlibu. Jasno, koristi li ta činjenica u neku ruku Damasku u njihovom nastojanju da vrate kontrolu nad Idlibom? Svakako. Rat i dalje traje i svaka strana će se koristiti i propagandnim sredstvima u svoje svrhe. Damask će reći da je Idlib isključivo jedan veliki teroristički kamp dok će druga strana tvrditi kako su tamo isključivo nevini civili zahvaćeni agresijom režima (guranje tzv. "Bijelih kaciga" tipičan je primjer te propagande).

Istina se, kao i obično, nalazi negdje bliže sredini dvije oprečne tvrdnje. Prisutnost ekstremista, i to poprilična, nije sporna, kao ni to da Turska direktno surađuje s mnogima od njih - zapravo dobar dio ih je i stigao u Siriju preko Turske, uključujući i "humanitarnim putem". Zapravo frakcijski sukobi na prostoru samog Idliba često se vode između onih koji su došli protjerani s drugih sirijskih teritorija i onih koji su prešli tursku granicu.

Ako je Damasku cilj ukidanje koridora kako bi izvršili pritisak na Idlib i u konačnici stavili isti pod svoju kontrolu onda treba reći da se takvom taktikom upravo bavi i SAD koji drži sankcije prema Siriji. Iste također zatvaraju "koridore" kako bi se izvršio pritisak na tamošnje vlasti, a pritom uvelike stradava sirijski narod.

Na to se Mekdad i referirao kada je spomenuo američko licemjerje - "Da su zapadne zemlje zaista tako zabrinute za sirijski narod onda bi odmah ukinuli sankcije. Ne dozvoljavaju nam čak ni uvoz medicinske opreme, hranu i druge potrepštine da ni ne spominjemo! Te mjere koje provode SAD i druge zapadne zemlje ubijaju sirijski narod i pogađaju 95% stanovnika ove zemlje", rekao je.

U svakom slučaju SAD će se svakako boriti za održavanjem koridora preko graničnog prijelaza Bab al-Hawa. Američka UN ambasadorica, Linda Thomas-Greenfield, poručila je kako je to "pitanje života ili smrti". Također je poručila kako će glasanje o produžetku djelovanja ovog koridora biti "jedno od najvažnijih glasanja u UN Vijeću sigurnosti kada je riječ o Siriji - sirijski narod računa na nas".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.